Austrija
Austriji nedostaje radne snage u ugostiteljstvu
Austrija, poznata po svojoj bogatoj kulturi, prirodnim ljepotama i raznovrsnoj turističkoj ponudi, suočava se s ozbiljnim problemom u sektoru ugostiteljstva. Prema najnovijim izvještajima, u ovoj industriji trenutno nedostaje značajan broj radnika, što predstavlja veliki izazov za hotele, restorane i druge ugostiteljske objekte diljem zemlje.
Nekoliko faktora doprinosi trenutnoj krizi radne snage u ugostiteljstvu u Austriji:
- Pandemija COVID-19: Pandemija je imala dugoročne efekte na tržište rada. Mnogi radnici su napustili sektor zbog nesigurnosti i nestabilnosti posla tokom lockdowna i restrikcija.
- Promjena Prioriteta Radnika: Mnogi bivši radnici u ugostiteljstvu preusmjerili su se ka drugim sektorima koji nude bolju radnu sigurnost, povoljnije radne uslove i mogućnosti za rad na daljinu.
- Nedostatak Sezonskih Radnika: Austrija se oslanja na sezonske radnike, posebno iz drugih zemalja EU. Restrikcije putovanja i administrativne prepreke dodatno su smanjile broj dostupnih sezonskih radnika.
- Demografski Faktori: Starenje populacije i smanjen broj mladih radnika također doprinose nedostatku radne snage.
Nedostatak radnika ima značajan uticaj na ugostiteljsku industriju:
- Smanjen Kvalitet Usluge: Nedostatak osoblja često dovodi do pada kvaliteta usluge, što može negativno utjecati na iskustvo gostiju.
- Skraćeno Radno Vrijeme: Mnogi restorani i hoteli prisiljeni su skratiti radno vrijeme ili zatvoriti tokom dijela tjedna zbog nedostatka osoblja.
- Povećan Pritisak na Preostale Radnike: Postojeći radnici suočavaju se s povećanim pritiskom i radnim opterećenjem, što može dovesti do burnouta i dodatnog odliva radne snage.
Kako bi se prevazišao ovaj problem, predloženo je nekoliko mjera:
- Poboljšanje Radnih Uvjeta: Povećanje plaća, poboljšanje radnih uvjeta i ponuda dodatnih beneficija mogla bi privući nove radnike i zadržati postojeće.
- Obuka i Edukacija: Programi obuke i edukacije mogu pomoći u pripremi novih radnika za rad u ugostiteljstvu, kao i unaprijediti vještine postojećih zaposlenika.
- Olakšavanje Uvoza Radne Snage: Pojednostavljenje procedura za zapošljavanje stranih radnika i pružanje podrške pri njihovom preseljenju moglo bi pomoći u popunjavanju radnih mjesta.
- Promocija Sektora: Kampanje za promociju karijera u ugostiteljstvu mogu pomoći u mijenjanju percepcije o ovom sektoru i privlačenju mladih radnika.
Nedostatak radnika u ugostiteljstvu predstavlja ozbiljan izazov za Austriju, koji zahtijeva hitna i sveobuhvatna rješenja. Poboljšanje radnih uvjeta, ulaganje u obuku i edukaciju te olakšavanje zapošljavanja stranih radnika samo su neki od koraka koje bi trebalo poduzeti kako bi se osiguralo održavanje kvaliteta usluge i daljnji rast ove važne industrije. Bez promptnog djelovanja, ugostiteljski sektor u Austriji mogao bi se suočiti s dugoročnim posljedicama koje bi negativno utjecale na ekonomiju i turizam zemlje.
Austrija
Azilantska obitelj u Austriji navodno prima gotovo 50.000 € godišnje socijalne pomoći
Nova računica austrijskog Ministarstva integracije izazvala je burne reakcije u javnosti. Prema podacima koje je iznijela ministrica Claudia Plakolm (ÖVP), azilantska obitelj s troje djece u Beču može putem sustava minimalne socijalne pomoći (Mindestsicherung) primati čak 4.029,86 eura mjesečno, što na godišnjoj razini iznosi 48.348 eura. Uz to, imaju pravo na dodatne pogodnosti poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbe i dopunskih troškova za recepte.
Ministrica kritizira visinu ovih primanja, navodeći da „svi koji žive u Austriji moraju postati dio društva – i prije svega raditi“. Ističe kako osobe iz trećih zemalja, osobito iz ratom pogođenih regija, iznadprosječno često i dugoročno ostaju ovisne o socijalnoj pomoći.
Kako bi naglasila razliku, Plakolm je usporedila navedeni slučaj s parom koji radi u trgovini, gdje svaki roditelj zarađuje neto 1.648,46 eura mjesečno. Njihov ukupni godišnji prihod iznosio bi 46.156,88 eura, pri čemu bi kroz poreze i doprinose pridonijeli državi s još dodatnih 28.000 eura – čime, kako navodi ministrica, državni proračun bilježi pozitivnu razliku od 78.000 eura u odnosu na neaktivne primatelje pomoći.
Ministrica time želi ukazati na potrebu brže integracije i uključivanja osoba s priznatim azilom u tržište rada.
Austrija
Ova austrijska pokrajina od petka uvodi zabranu vožnje na pojedinim cestama – visoke kazne za prekršitelje
S početkom uskrsnog vikenda, Tirol uvodi zabranu prometovanja na određenim lokalnim cestama kako bi se spriječio prekomjerni promet kroz naselja i zaštitila lokalna zajednica. Ova mjera prvenstveno pogađa turiste i vozače u tranzitu koji pokušavaju izbjeći gužve na glavnim cestama koristeći manje prometnice.
Detalji zabrane:
- Innsbruck-Land i Innsbruck-Stadt: zabrana na snazi od 18. travnja do 2. studenog 2025., svake subote, nedjelje i praznikom od 7 do 19 sati.
- Imst, Kufstein i Reutte: zabrana vrijedi od 1. svibnja do 2. studenog 2025. u istom vremenskom rasponu.
Zabrana se odnosi na sporedne ceste izvan glavnih prometnica. Vozači u prolazu, čak i ako naiđu na gužve na autocestama, ne smiju koristiti alternativne rute osim ako nemaju konkretno odredište u blizini (npr. smještaj).
Područja zahvaćena zabranom uključuju:
- Širi prostor Innsbrucka i Wipptala
- Seefelder Plateau
- Okrug Reutte
- Područje Nassereitha
- Prostor Kufsteina
Zabrana uključuje više lokalnih i regionalnih prometnica, a na ključnim točkama postavljene su i semaforske rampe za doziranje prometa.
Iznimke i kazne:
Zabrana ne vrijedi za lokalno stanovništvo, goste sa smještajem u zoni zabrane i osobe s opravdanim razlogom. Prekršitelji će biti vraćeni na glavne prometnice i suočeni s kaznama od najmanje 90 eura.
Mjera ima za cilj rasteretiti lokalne zajednice tijekom ljetnih mjeseci i osigurati bolju kvalitetu života stanovnika Tirolske regije.
Austrija
SV-bonus do 1.331 eura: Povrat novca i za one s niskim primanjima
Radnici i umirovljenici u Austriji i ove godine mogu ostvariti pravo na tzv. SV-bonus u iznosu do 1.331 eura po osobi. Ova naknada namijenjena je osobama s niskim primanjima koje plaćaju malo ili nimalo poreza na dohodak.
Iako mnogi ostvaruju povrat preplaćenog poreza putem godišnje porezne prijave (tzv. Lohnsteuerausgleich), i oni koji ne plaćaju porez mogu dobiti novac nazad – kroz tzv. negativni porez. Riječ je o povratu dijela uplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje.
Za poreznu godinu 2024., maksimalni povrat iznosi 1.215 eura, a uz dodatni pravo na naknadu za prijevoz (tzv. Pendlerpauschale) iznos može dosegnuti čak 1.331 euro. Umirovljenici mogu ostvariti do 637 eura. Isplata se vrši izravno na bankovni račun putem porezne prijave.
Od 2026. godine, zahvaljujući prilagodbi iznosa inflaciji, maksimalni povrat bit će dodatno povećan na 1.398 eura.
Također, osobe koje nemaju koristi od obiteljskog bonusa zbog niskih primanja mogu ostvariti tzv. Kindermehrbetrag – dodatak od 700 eura po djetetu, pod uvjetom da su najmanje 30 dana ostvarivale oporezive prihode i imaju pravo na odbitak za samohranog roditelja ili jednoroditeljski status.
Sažetak ključnih iznosa SV-bonusa (2024.):
- Maksimalni povrat za radnike: 1.215 € (1.331 € s naknadom za prijevoz)
- Maksimalni povrat za umirovljenike: 637 €
- Kindermehrbetrag: 700 € po djetetu
Ove povlastice namijenjene su financijskom rasterećenju osoba s niskim prihodima, a povrat se ostvaruje putem porezne prijave.
