Austrija
93 posto vozača kamiona redovito prekoračuje ograničenje brzine na austrijskim autocestama
Nedavno istraživanje u Austriji pokazuje da 93 posto vozača kamiona redovito prekoračuje ograničenje brzine na autocestama, ugrožavajući i okoliš i sigurnost na cestama.
Čini se da vozači kamiona u Austriji ograničenja brzine ne shvaćaju previše ozbiljno. Prema studiji Tehničkog sveučilišta u Grazu i Odbora za sigurnost na cestama (KFV), 93 posto redovito prekoračuje zakonsko ograničenje brzine od 80 km/h na autocestama. Na konferenciji za novinare u četvrtak Radnička komora, koja je naručila studiju, založila se za održavanje ispravne brzine – to bi koristilo okolišu i vozačima.
“Ne samo zbog nedostatka kontrole špeditera, situacija u cestovnom teretnom prijevozu često više podsjeća na Divlji zapad”, rekao je Lukas Oberndorfer, voditelj odjela AK za okoliš i promet. Jedan od razloga uobičajenih ekscesa vidi u navodnom socijalnom dampingu. “Opetovano istražujemo da još uvijek postoji plaćanje na temelju prijeđenih kilometara u ovom području.” To tjera vozače kamiona da krše zakon.
Smanjenje prosječne brzine za pet posto, prema riječima zaposlenika KFV-a Klausa Robatscha, značilo bi “da bismo imali deset posto manje nesreća s osobnim ozljedama, da bismo imali 17 posto manje nesreća s teškim ozljedama i 25 posto manje poginulih”. Sporija vožnja znači i manje prometnih gužvi.
Mjerenja bi pokazala da su ugrađeni limitatori brzine postavljeni “na znatno veću brzinu” od službenih informacija. Toleriranje kažnjavanja koje prakticiraju vlasti ne rezultira nikakvim kaznama ako se brzina prekorači za pet do deset kilometara na sat. Lukas Oberndorfer, pak, govori o manipulaciji softverom limitatora, jer bi čak 15 posto kamiona autocestama vozilo 90 do 100 kilometara na sat.
Prema studiji, smanjenje stvarnih brzina kamiona na autocestama na zakonski propisanih 80 kilometara na sat moglo bi smanjiti emisije CO2 za 200.000 tona godišnje ili uštedjeti neizravne troškove emisija od oko 29 milijuna eura. Kad je riječ o stakleničkim plinovima, promet u cjelini je “jedini sektor u kojem nije postignuto nikakvo smanjenje od 1990. godine”. Za usporedbu, održavanje ograničenja brzine od 80 km/h brza je mjera za manje CO2. Ali buka se također može smanjiti za 15 posto danju i 44 posto noću.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
