Austrija
Austrija će u nekim mjestima ograničiti brzinu samo na 30 km/h
U srijedu se u Nacionalnom vijeću raspravljalo o ograničenju brzine od 30 km/h, a posebno je oporba bila skeptična. Od 1. srpnja bit će olakšano ograničenje brzine u zaštitnim zonama.
Ubuduće će općine moći lakše uvesti ograničenje brzine od 30 km/h. Predviđeno je to zaključkom koji je u srijedu poslijepodne donijelo Nacionalno vijeće. Prema tekstu zakona, nadležno tijelo može smanjiti najveću dopuštenu brzinu u lokalnim područjima u područjima s posebnom potrebom zaštite kao što su škole, vrtići, bolnice ili ustanove za starije osobe, pod uvjetom da je ta mjera prikladna za povećanje prometa. sigurnost pješaka ili biciklista.
Inicijativa za ovo zakonsko rješenje došla je od samih zajednica koje su željele više fleksibilnosti. Do sada su se mogla propisati odgovarajuća smanjenja brzine, ali uz određene birokratske napore, poput izrade vještačenja.
SPÖ nije zadovoljan. Glasnogovornik za promet Alois Stöger vjeruje da će u konačnici sve ostati isto. NEOS je također izrazio slične strahove. Ipak, glasnogovornik prometa Johannes Margreiter vidio je paket koji bi poboljšao sigurnost na cestama, s čime se njegova parlamentarna skupina, za razliku od socijaldemokrata, složila. Slobodarska stranka ima temeljnijih briga. Njihov glasnogovornik za promet Gerhard Deimek boji se da će ta odluka biti prvi korak prema uvođenju ograničenja brzine od 30 km/h na cijelom području. Osim toga, kao i Stögeru, nedostaje mu preciznija definicija gdje se brzina može ograničiti. Gradonačelnik bi mogao učiniti isto ispred svog privatnog prilaza.
Koalicija je ipak bila zadovoljna. Glasnogovornik ekološkog transporta Hermann Weratschnig vidio je aktivan doprinos suživotu uz poštovanje. Uostalom, dvije trećine dnevnih prometnih nesreća događa se na lokalnom području. Glasnogovornik potpredsjednika za promet Andreas Ottenschläger tada je također govorio o dobrom koraku prema većoj prometnoj sigurnosti u zemlji. Ministrica prometa Leonore Gewessler (Zeleni) kao jednu od najučinkovitijih mjera vidi smanjenje broja nesreća, prljavštine u zraku i prometne buke.
Uz pojednostavljenje ograničenja brzine od 30 km/h za općine, StVO također predviđa mogućnost prijenosa odgovornosti za kamere za brzinu s država na općine. Prema informacijama iz Ministarstva prometa, ova mogućnost trenutno postoji samo za one općine koje imaju komunalnu stražu.
U budućnosti bi države također trebale moći ovlastiti sve druge općine da to čine. “Preduvjet za to je propis o prijenosu koji se može izdati čim amandman stupi na snagu (1. srpnja)”, rekli su iz ministarstva.
Zakon ne predviđa nikakve detaljne zahtjeve u tom pogledu. Pokrajina stoga može u velikoj mjeri sama regulirati detalje. “U sadržajnom smislu, naravno, i dalje vrijedi opća zakonska obveza da se kamere za mjerenje brzine moraju postaviti tamo gdje je to potrebno radi povećanja ili osiguranja sigurnosti na cestama ili radi zaštite od opasnosti ili smetnji, posebice zbog buke, mirisa ili zagađivača. Zaštita stanovništva ili okoliša čini se nužnim iz drugih važnih razloga”, rečeno je.
Vođenje kaznenih postupaka ostaje u nadležnosti okružnih upravnih tijela. Kako bi se nadoknadili nastali troškovi, amandmanom je predviđena podjela naplaćenih kazni između održavatelja cesta i okružnih upravnih tijela od 80 posto prema 20 posto. “Neće biti promjena općeg pravila da će kazne ići u korist održavatelja cesta”, rekli su iz ministarstva.
Izmjena pravilnika o cestovnom prometu uključuje i ukidanje zelenog trepćućeg semafora na pojedinim raskrižjima ili ulazima – i to ako se time poboljšava protočnost prometa.
Austrija
U Austriji ‘pala’ narkobanda, počinitelji iz Austrije, Srbije i BiH
Veliki istražni uspjeh za izvršnu vlast: razbijen je lanac krijumčarenja droge u Donjoj Austriji, Gornjoj Austriji i Beču.
Zaposlenici Državnog ureda kriminalističke policije Donje Austrije, područje istrage droga, a u bliskoj suradnji s djelatnicima Operativne kriminalističke službe (OKD) Wiener Neustadt, Državnog ureda kriminalističke policije Beč, područje istrage pljački, Državni ured kriminalističke policije Beč – istok, te sa službenicima policijske postaje u Ennsu, Saveznog ureda kriminalističke policije dugo su provodili istragu o bandi koja je djelovala na području Austrije.
Grupa je navodno prodala 163,5 kilograma kokaina, 2,5 kilograma heroina, 25 kilograma amfetamina, 18,5 kilograma biljke kanabisa, 113 grama metamfetamina i dva kilograma ketamina između srpnja 2023. i ožujka 2024. u Donjoj Austriji, Gornjoj Austriji i Beč. Ulična vrijednost ovih sredstava ovisnosti je otprilike 12 milijuna eura.
Nadalje, u pretragama stanova optuženih po nalogu državnog odvjetništva u Bečkom Novom Mjestu pronađeno je ukupno 5,06 kilograma kokaina, 760 grama heroina, 4,3 kilograma ketamina, 1,1 kilogram biljke indijske konoplje, 3,4 kilograma amfetamina. Zaplijenjeno je još i 176 grama metamfetamina i 77.885 eura (gotovina ili novac od droge). Ulična vrijednost zaplijenjene droge je oko 540.000 eura.
Opsežne istrage otkrile su da su trgovinu drogom u Donjoj Austriji, Gornjoj Austriji i Beču dijelom organizirala dvojica zatvorenika zatvora Hirtenberg i Sonnberg koristeći se mobilnim telefonima koji su zaplijenjeni i vještačeni. Dvojica glavnih optuženika, 26-godišnji i 27-godišnji Austrijanci, sada su u pritvoru u zatvorima Krems-Stein i Wiener Neustadt.
Ostalih osam optuženih (šest muškaraca od 19, 22, 27, 30, 35 i 47 godina i dvije žene od 25 godina) državljani su Austrije, Srbije i BiH.
Trenutačno se osam optuženika nalazi u pritvoru u zatvorima Krems-Stein, Beč, Wiener Neustadt i Hirtenberg po nalogu državnog odvjetništva u Wiener Neustadtu. Dvojica okrivljenika uvjetno su puštena iz pritvora.
Austrija
Građani Austrije idu na odmor više nego ikad prije
Prošle su godine ljudi u Austriji putovali na odmor više nego ikada prije. Većina turističkih destinacija je u inozemstvu.
Iako rastuće cijene i dalje predstavljaju veliki teret za ljude u Austriji (izvješće “Heute”), želja za putovanjem ostaje neslomljena. Kako pokazuju podaci “Statistik Austria”, Austrijanci odnosno građani Austrije su 2023. putovali više nego ikad prije. Opada i broj odlazaka na godišnji odmor automobilom.
Ukupno je u prošloj godini bilo 27,01 milijuna godišnjih odmora s noćenjem, oko osam posto više nego 2022. U usporedbi s razinom putovanja u 2019. godini prije pandemije korona, odmori su porasli za više od četvrtine.
Više od polovice svih godišnjih odmora u 2023. godini provedeno je u inozemstvu. S oko 20 posto svih odmora u inozemstvu, Italija je bila najpopularnije odredište za odmor, a slijede je Njemačka (16 posto), Hrvatska (13 posto), Španjolska i Mađarska. Oni koji su godišnji odmor proveli u inozemstvu, u prosjeku su ostali sljedećih sedam dana. U Austriji je odmor obično trajao oko tri dana. Većina putovanja unutar zemlje vodila je u Štajersku i Donju Austriju.
Najčešće korišteno prijevozno sredstvo i dalje je automobil. S oko 60 posto, putovanja automobilom na odmor dosegnula su najnižu razinu od početka vođenja evidencije 2006. Međutim, u usporedbi s 2022., putovanja zrakoplovom su porasla, čineći oko 18 posto svih putovanja na odmor. Treći najčešće korišteni način prijevoza bio je vlak (oko 15 posto svih putovanja na odmor). Udio putovanja vlakom ostao je na visokoj razini prethodne godine (2022.: 15,3 posto).
Gotovo četvrtina stanovništva nema godišnji odmor. Koruška je imala najveći udio “ne-putnika” od 30 posto, a slijedi je Gradišće s oko 28 posto. Više od polovice onih koji nisu putovali rekli su da “nisu imali razloga putovati”. Uz to, po trećina je kao glavne razloge za ostanak u Austriji navela “financijske razloge” (33 posto) i “zdravstvene razloge ili ograničenu pokretljivost” (33 posto).
Austrija
U sred bijela dana u Beču izboden muškarac
Bečka policija je u utorak ujutro reagirala na Pirquetgasse u 22. okrugu. Rečeno je da je neposredno prije toga došlo do uboda nožem. Uz veliki broj policajaca, dežurao je i spasilački helikopter.
Prema riječima glasnogovornice policije, akcija je izvedena oko 11 sati. Dva muškarca su se posvađala, a svađa je nedugo zatim eskalirala. Tijekom svađe jedna od osoba je, kako se navodi, izvadila nož i njime napala drugu. Prema informacijama policije, druga osoba je teško ozlijeđena u predjelu gornjeg dijela tijela. I osumnjičenik je zadobio lakše ozljede.
Tiskovni ured bečke profesionalne službe spašavanja rekao je za “Heute” da su muškarci koji su sudjelovali u napadu 22-godišnjak i 47-godišnjak. Prvi je zadobio manje posjekotine i prebačen je u bolnicu. Stariji je zbog ozbiljnih uboda nožem morao biti prebačen u bečku bolnicu, a potom u šok sobu.
Osumnjičenik (22) je privremeno uhićen. Dvojica muškaraca još nisu ispitana.
