Connect with us

Ekonomija

BEČKI INSTITUT: ‘Hrvatska će gospodarski proći najgore jer se previše oslanja na turizam’

Objavljeno

na

Hrvatsku ove godine očekuje veliki pad gospodarskih aktivnosti, puno veći nego što je ranije najavljeno. Zbog pandemije corona virusa može se očekivati ​​da će hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini potonuti za čak 11 posto, što je veći pad nego u bilo kojoj drugoj zemlji srednje i istočne Europe.

Ovo su najnovije prognoze prestižnog bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je nedavno dao svoju procjenu utjecajacorona krize na tranzicijske ekonomije. Analiza ističe da je pandemija izazvala neviđen šok u ekonomijama zemalja regije i da će njezine posljedice biti jače od onih iz posljednje recesije.

Prema Beču, Hrvatska će stradati najgore, zbog pretjerane orijentacije na turizam, u koji se okreće svaka peta kuna svog gospodarstva. Štoviše, pad hrvatskog BDP-a ove bi godine mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.

“Hrvatska ekonomija, koja jako ovisi o turizmu, među najranjivijima je za pandemiju Covid-19”, upozoravaju iz Beča.

I hrvatski makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u ekonomski ponor.

“Realno je očekivati ​​pad BDP-a s devet na 11 posto ove godine. To će uvelike ovisiti o padu prometa u turizmu, kao i padu ostalih industrija “, rekao je za Index Damir Novotni, ekonomski analitičar.

“Ove godina je izgubljena, bio je pad od 9, 10 ili 11 posto”, rekao je Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje da će dubina pada ovisiti o daljnjem kretanju epidemije i pronalasku cjepiva, kao i o tome hoće li i kako biti organizirana sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu ovisi i hrvatski turizam.

Analitičari su posebno zabrinuti zbog mogućnosti da se Hrvatska na jesen vrati u karantenu. Izračuni Lovrinčevića, na primjer, pokazuju da karantena košta Hrvatsku do stotine milijuna eura svaki dan. Također, dodaje, dosadašnja iskustva pokazuju da gotovo nijedno svjetsko gospodarstvo, pa ni hrvatsko, ne može izdržati karantenu koja bi trajala dulje od tri mjeseca.

Novotny, s druge strane, upozorava da bi mogući povratak na zastoj u jesen značio veći pad gospodarske aktivnosti za Hrvatsku od one najavljene u Beču, jer bi tada bio pad BDP-a od čak 15 posto.

T.N.
Foto: HTZ

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu

Objavljeno

na

Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.

U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.

Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.

U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.

Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.

Nastavi čitati

Austrija

Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji

Objavljeno

na

By

Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.

Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.

Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:

Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:

Einkommen (2023)Einkommen (2024)Steuersatz (2023)Steuersatz (2024)
bis 11.693 Eurobis 12.816 Euro0 %0 %
bis 19.134 Eurobis 20.818 Euro20 %20 %
bis 32.075 Eurobis 34.513 Euro30 %30 %
bis 62.080 Eurobis 66.612 Euro41 %40 %
bis 93.120 Eurobis 99.266 Euro48 %48 %
bis 1.000.000 Eurobis 1.000.000 Euro50 %50 %
ab 1.000.000 Euroab 1.000.000 Euro55 %55 %
Nastavi čitati

Ekonomija

Mađarska želi tužiti Spar za klevetu

Objavljeno

na

By

Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.

Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.

Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.

Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.

Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.

Nastavi čitati
LM