Ekonomija
BEČKI INSTITUT: ‘Hrvatska će gospodarski proći najgore jer se previše oslanja na turizam’
Hrvatsku ove godine očekuje veliki pad gospodarskih aktivnosti, puno veći nego što je ranije najavljeno. Zbog pandemije corona virusa može se očekivati da će hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini potonuti za čak 11 posto, što je veći pad nego u bilo kojoj drugoj zemlji srednje i istočne Europe.
Ovo su najnovije prognoze prestižnog bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je nedavno dao svoju procjenu utjecajacorona krize na tranzicijske ekonomije. Analiza ističe da je pandemija izazvala neviđen šok u ekonomijama zemalja regije i da će njezine posljedice biti jače od onih iz posljednje recesije.
Prema Beču, Hrvatska će stradati najgore, zbog pretjerane orijentacije na turizam, u koji se okreće svaka peta kuna svog gospodarstva. Štoviše, pad hrvatskog BDP-a ove bi godine mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.
“Hrvatska ekonomija, koja jako ovisi o turizmu, među najranjivijima je za pandemiju Covid-19”, upozoravaju iz Beča.
I hrvatski makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u ekonomski ponor.
“Realno je očekivati pad BDP-a s devet na 11 posto ove godine. To će uvelike ovisiti o padu prometa u turizmu, kao i padu ostalih industrija “, rekao je za Index Damir Novotni, ekonomski analitičar.
“Ove godina je izgubljena, bio je pad od 9, 10 ili 11 posto”, rekao je Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje da će dubina pada ovisiti o daljnjem kretanju epidemije i pronalasku cjepiva, kao i o tome hoće li i kako biti organizirana sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu ovisi i hrvatski turizam.
Analitičari su posebno zabrinuti zbog mogućnosti da se Hrvatska na jesen vrati u karantenu. Izračuni Lovrinčevića, na primjer, pokazuju da karantena košta Hrvatsku do stotine milijuna eura svaki dan. Također, dodaje, dosadašnja iskustva pokazuju da gotovo nijedno svjetsko gospodarstvo, pa ni hrvatsko, ne može izdržati karantenu koja bi trajala dulje od tri mjeseca.
Novotny, s druge strane, upozorava da bi mogući povratak na zastoj u jesen značio veći pad gospodarske aktivnosti za Hrvatsku od one najavljene u Beču, jer bi tada bio pad BDP-a od čak 15 posto.
T.N.
Foto: HTZ
Ekonomija
Commerzbank razmatra ukidanje tisuća radnih mjesta
Kako bi spriječila moguće preuzimanje od strane velike talijanske banke Unicredit, Commerzbank razmišlja o otpuštanju tisuća radnih mjesta, objavio je jučer Financial Times (FT). Očekuje se da će planovi biti predstavljeni radničkom vijeću u nadolazećim tjednima, izvijestile su novine pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Govori se o vjerojatnom smanjenju broja radnih mjesta u malim tisućama.
Iz Commerzbanka su na upit odgovorili da će ulagači i javnost o najnovijem statusu strategije tvrtke, na kojoj se još uvijek radi, biti iscrpno obaviješteni na Danu tržišta kapitala 13. veljače. “Ne možemo predvidjeti predstojeće rasprave u Upravi i Nadzornom odboru.” U principu, povećanje konkurentnosti je trajna poslovna zadaća.
Unicredit kontrolira oko 28 posto Commerzbanka i već je najavio da će od regulatora tražiti odobrenje za udjel do 29,9 posto. Ako udio dosegne 30 posto, milanska banka bila bi dužna podnijeti javnu ponudu za preuzimanje.
Krajem prošle godine tadašnji predsjednik radničkog vijeća Commerzbank Uwe Tschäge upozorio je u “Handelsblattu” da bi preuzimanje druge najveće njemačke privatne banke moglo dovesti do gubitka dvije trećine svih radnih mjesta u Njemačkoj. Prijeti gubitak oko 15.000 radnih mjesta.
Iz Unicredita su tada poručili da je to potpuno neutemeljeno. Osim radničkog vijeća i sindikata, pristup Talijana odbija i aktualna savezna vlada.
Ekonomija
EU neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije
Europska unija neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije. O tome je jučer navečer pismom obavijestio nadležni europski povjerenik Valdis Dombrovskis, kako je priopćeno danas, ministra financija Guntera Mayra.
Mjere koje su predstavili FPÖ i ÖVP mogle bi biti dovoljne da deficit svedu ispod granice od tri posto u Maastrichtu, kaže se.
Mayr je bio zadovoljan: “Činjenica da smo uspjeli uvjeriti Komisiju je vrlo zadovoljna i pokazuje da su se naši napori isplatili.” Komisija će na proljeće ponovno procijeniti stanje proračuna Austrije.
Ekonomija
Danas zadnji dan za prijavu za posao od 5000 eura u Austriji
Jedna općina u Gornjoj Austriji očajnički traži novog šefa odjela. Unatoč sigurnom poslu i atraktivnoj plaći, radno mjesto je još uvijek upražnjeno.
Općina Lengau u okrugu Braunau još uvijek hitno traži novog šefa odjela. Unatoč atraktivnoj plaći od oko 5000 eura bruto mjesečno i sigurnom radnom mjestu, mjesto je dugo ostalo upražnjeno.
Trenutačno je već u tijeku peti oglas za radno mjesto. Nakon što je dugogodišnji voditelj ureda nakon 16 godina otišao u mirovinu, u roku od dvije godine došla su tri nasljednika.
No, sva trojica su napustila radno mjesto. Od tada je dugogodišnji gradonačelnik Erich Rippl (SPÖ) očajnički tražio pouzdanu osobu koja bi konačno preuzela posao.
Već je stiglo oko 20 prijava. “Jedan ili dva kandidata osobito su kvalificirani”, kaže on u intervjuu za “Heute”.
No, pozicija je još uvijek otvorena – zainteresirani se mogu prijaviti do 17. siječnja. Zadaci su raznoliki. Od provjere prijave koje podnose susjedi, svađa i razmirica pa sve do provjere je li posut ili očišćen pijesak od strane zimskih službi.
Prema Ripplu, budućem šefu ureda neće biti dosadno: “Prvi razgovori ili pozivi idu već u sedam ujutro, primjerice ako je pomoćnica u vrtiću bolesna.” Ili treba nešto organizirati u dvorištu zgrada, piše Heute.
You must be logged in to post a comment Login