Ekonomija
Financijska dubioza u Austriji!?: Javni dug porastao, evo koliko je Austrija “dužna”
Prema Statistici Austrije, javni dug je u 2023. porastao za 20,4 milijarde eura na 371,1 milijardu eura. “Austrijska država je 2023. potrošila više novca nego ikad prije”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u današnjoj emisiji.
Javna potrošnja narasla je na rekordnih 248,8 milijardi eura, primjerice kroz korekcije plaća i mirovina te mjere protiv energetske krize.
Dok je državna potrošnja porasla za pet posto ili 11,9 milijardi eura, državni prihodi porasli su za 6,2 posto ili 13,9 milijardi eura na 236,1 milijardu eura u 2023. godini. Prema preliminarnim rezultatima austrijske statistike, javni deficit iznosi 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 12,7 milijardi eura (2022.: 14,6 milijardi eura, 3,3 posto BDP-a). To znači da je Austrija prvi put od početka pandemije ispod granice iz Maastrichta od tri posto, rekao je Thomas.
Troškovi osoblja u 2023. godini veći su za 8,7 posto, a novčane socijalne naknade za 6,8 posto. Mjere za ublažavanje povećanih troškova energije bile su visoke: 3,1 milijarda eura otišla je na mjere kao što su subvencija troškova energije II i kočnica troškova električne energije. Troškovi kamata za državni dug također su porasli za 1,4 milijarde eura u odnosu na 2022. godinu.
U 2023. godini 86,7 posto prihoda došlo je od poreza i socijalnih doprinosa – ukupno 204,8 milijardi eura, 5,4 posto ili 10,6 milijardi eura više nego 2022. Međutim, prema Statistici Austrije, prihodi od poreza rasli su umjerenije nego prethodnih godina. za 4,5 posto.
Omjer zaduženosti u opadanju
Od 371,1 milijarde eura javnog duga na kraju 2023. godine, 326,8 milijardi eura bile su obveznice, 42,4 milijarde eura krediti i 1,9 milijardi eura depoziti. Savezni sektor je imao najveći udio u povećanju od 20,4 milijarde eura na 16,6 milijardi eura.
U međuvremenu, omjer duga – omjer državnog duga i nominalne ekonomske proizvodnje – pao je: sa 78,4 na 77,8 posto. Ipak, europski zahtjevi ovdje očito nisu ispunjeni.
Ekonomija
Austrijska tvrtka za proizvodnju auta ide u stečaj
Austrijska tvrtka proizvođača električnih automobila Fisker sa sjedištem u Grazu je u stečaju. Brojke navedene u prijavi izazivaju uzbuđenje: prema knjigovodstvenoj vrijednosti, obveze iznose 1,34 milijarde eura. Bio bi to najveći stečaj u Styrii. Otvoren je postupak restrukturiranja sa samoupravom.
Dimenzije su nevjerojatne – i nikada prije nisu viđene u Štajerskoj. Kako je objavljeno, austrijska tvrtka posrnulog američko-američko-danskog proizvođača električnih automobila Fisker podnijela je zahtjev za bankrot. Prema AKV-u i KSV1870, tvrtka sa sjedištem u Grazu sada ima evidentirane obveze od 1,34 milijarde eura (knjigovodstvena vrijednost) u zahtjevu za insolventnost. Od čega se sastoje te obveze? Prema AKV-u, one se “u velikoj mjeri sastoje od obveza prema društvima grupe”. Te takozvane “interkompanijske obveze” iznose 1,267 milijardi eura.
Imovina bi trebala iznositi 959 milijuna eura na temelju knjigovodstvene vrijednosti, prema KSV1870. Zaštitnici vjerovnika Creditreforma procijenili su imovinu na samo 66,3 milijuna eura – a na temelju likvidacijskih vrijednosti, otuda velika razlika.
Prema podacima Creditreforma, stečajem je pogođeno oko 615 vjerovnika. Tvrtka trenutno zapošljava 47 djelatnika. AKV o imovini navodi sljedeće: To su “konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 40,472 milijuna eura i manje konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 66,33 milijuna eura”.
Fisker je napravio električni automobil “Ocean” u Magni u Grazu – ali proizvodnja je već dugo zaustavljena.
Podnesena je prijava za postupak restrukturiranja sa samoupravom kod Zemaljskog suda za građanska pitanja u Grazu. Stečajni vjerovnici trebali bi dobiti kvotu od 30 posto, plativu u roku od dvije godine od prihvaćanja plana restrukturiranja. Podnositelj zahtjeva “ima za cilj nastavak poslovanja tvrtke. Mjere restrukturiranja trebale bi stupiti na snagu”, kaže KSV1870. Potreba za ispunjenjem plana restrukturiranja trebala bi se stoga financirati iz imovine dužnika. Ako je potrebno, daljnja potrebna financijska sredstva bi Fisker Inc. trebala staviti na raspolaganje od strane potencijalnog investitora.
Fisker je prvotno planirao da Magna proizvodi 40.000 automobila godišnje u Grazu, ali je proizvedeno samo 10.000 – proizvodnja je sada već duže vrijeme u zastoju. Magna je krajem prošle godine morala smanjiti smjenu i otpustiti 450 zaposlenika, a nedavno je objavljen i otkaz za još 500 zaposlenika.
Što se tiče uzroka nelikvidnosti, Fisker u prijavi prema KSV1870 navodi: „Samogenerirani priljevi likvidnosti iz vlastitog poslovanja trenutno ne mogu održati svoju solventnost kao neovisna tvrtka. To se velikim dijelom pripisuje oštrom padu globalne potražnje za električnim vozilima, visokim kamatnim stopama i cjenovnim ratovima između različitih proizvođača električnih automobila.”
Ekonomija
Austrija: Najviše stečajeva tvrtki još od 2019
Broj bankrota poduzeća porastao je u prvom tromjesečju ove godine na najvišu razinu od 2019. Uz 1718 insolventnosti poduzeća u prvom tromjesečju 2024., bilo je oko 30 posto više slučajeva nego u istom razdoblju prošle godine i oko petinu više nego u prethodnom tromjesečju, pokazuju preliminarni podaci tijela.
Posebno je pogođen uslužni sektor, zatim građevinarstvo i trgovina na malo.
Uspoređujući sektore, najviše insolventnosti u prvom tromjesečju 2024. bilo je u financijskim i ostalim uslugama (397), građevinarstvu (330), maloprodaji (298) te smještaju i ugostiteljstvu (242).
Područja informacija i komunikacija (62) i proizvodnja materijalnih dobara (108) imala su relativno malo slučajeva nesolventnosti. Istovremeno su se smanjile namjere za pokretanjem posla.
Ekonomija
Porr i STRABAG kupuju Vamed, cijena 90 milijuna eura
Konzorcij građevinskih grupacija Porr i STRABAG preuzima austrijski core business domaćeg bolničkog operatera i pružatelja zdravstvenih usluga Vamed za 90 milijuna eura.
Preuzet će se udjeli u nekoliko termalnih lječilišta u Austriji (uključujući Therme Wien, Geinberg, St. Martins), tehničko upravljanje Općom bolnicom Beč (AKH Wien) i austrijski projektni posao Vamed, kako je tvrtka danas objavila u priopćenju za javnost.
Područje bolničkih usluga (30 posto prodaje) bit će prebačeno na Vamedova većinskog vlasnika Fresenius. Posao s međunarodnim projektima treba “postupno i na pravilan način smanjivati”. Ovaj bi proces trebao biti “uglavnom dovršen” do 2026. Trenutačni projektni ugovori se ispunjavaju.
Posao s međunarodnim projektima nedavno je činio oko 15 posto Vamedove prodaje. “Težimo društveno prihvatljivim rješenjima za pogođene zaposlenike”, kaže šef Vameda Klaus Schuster. Prema godišnjem izvješću Freseniusa, Vamed je nedavno imao ukupno nešto više od 20.000 zaposlenika.
