Vijesti
Svjetski indeks sreće: Najsretniji Finci, Austrija na 14., a Hrvatska na niskom 63. mjestu
FIinska se učvrstila na prvome mjestu najsretnijih zemalja na svijetu te je ponijela tu titulu sedmu godinu zaredom, stoji u izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj koja djeluje pod pokroviteljstvom UN-a, objavljenom danas.
Prosječna ocjena te nordijske zemlje je 7.7, a slijede je Danska, Island i Švedska. Na drugome kraju ljestvice je Afganistan, koji je usred humanitarne katastrofe nakon povratka talibana na vlast 2020. zauzeo posljednje mjesto od 143 zemlje s ocjenom 1.7, piše HINA, a prenosi Index.hr.
Ovo je deset najsretnijih zemalja na svijetu.
Finska
Danska
Island
Švedska
Izrael
Nizozemska
Norveška
Luksemburg
Švicarska
Australija
Hrvatska je zauzela 63. mjesto, između Bahreina i Grčke te ispred Bosne i Hercegovine koja se nalazi na 65. mjestu. Austrija se u ovom istraživanju nalazi na 14. mjestu.
Slovenija je na 21. mjestu, između Velike Britanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nešto lošije je Kosovo koje se nalazi na 29. mjestu. Srbija je na 37. mjestu, dok se Crna Gora nalazi na 75. mjestu, između Kirgistana i Mongolije.
Italija je na 41. mjestu, odmah iznad Gvatemale i Nikaragve. Mađarska je na 56., Sjeverna Makedonija na 84. mjestu.
Prvi put nakon više od 10 godina Sjedinjene Države i Njemačka nisu među 20 najsretnijih nacija, nego su pale na 23. i 24. mjesto. Francuska je zauzela 27. mjesto.
U prvih 20 ušli su Kostarika i Kuvajt, koji su zauzeli dvanaesto i trinaesto mjesto, a među prvih 20 zemalja nema nijedne najmnogoljudnije zemlje svijeta.
“Među prvih deset samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika, a u sklopu prvih dvadeset samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika”, stoji u izvješću.
Najveći pad indeksa sreće od razdoblja 2006. do 2010. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan, dok Srbija, Bugarska i Latvija pokazuju najveći porast.
Godišnje izvješće o indeksu sreće u svijetu pokrenuto je 2012. da bi se podržali ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda i temelji se na podacima američke tvrtke za istraživanje tržišta Gallup, a objavljuje ga Mreža rješenja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda. Temelji se na procjeni ljudi o njihovoj sreći, kao i na podacima o ekonomskom i socijalnom stanju.
Od stanovnika 143 zemlje i regija traži se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do 10. Izvješće uzima u obzir i šest ključnih čimbenika: socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije.
U širem smislu, rangiranje je u labavoj korelaciji s prosperitetom zemlje, ali čini se da i drugi čimbenici poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, osobne slobode i korupcije utječu na procjenu pojedinaca.
Blizina prirode i dobra ravnoteža između posla i privatnog života ključ su zadovoljstva Finaca, rekla je AFP-u Jennifer De Paola, istraživačica specijalizirana za ovu temu na Sveučilištu u Helsinkiju. Finci imaju drukčije prioritete kada je posrijedi poimanje uspješnog života, u usporedbi s, primjerice, Sjedinjenim Državama gdje se uspjeh često povezuje s financijskom dobiti, dodaje De Paola.
Važni su i povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju. De Paola ističe da je “finsko društvo prožeto osjećajem povjerenja, slobode i visoke razine autonomije”.
U godišnjem se izvješću ističe i snažniji osjećaj sreće među mlađim generacijama nego među starijima u većini regija i zemalja. Indeks sreće znatno je pao od 2006. do 2010. među osobama mlađim od 30 godina koje žive u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu i sada je niži nego među starijim ljudima u istim područjima.
No istodobno je porastao u svim dobnim skupinama u zemljama istočne Europe. Slovenija, Češka i Litva su među 20 prvih zemalja. Generacijski jaz produbio se posvuda u svijetu osim u Europi, što autori izvješća smatraju “zabrinjavajućim”.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Vijesti
Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama
Nova vladina štednja, koja je na snazi od 1. travnja, izazvala je bijes među Bečanima. Povećanje troškova za pušače, vozače i umirovljenike dodatno opterećuje građane, a mjere koje su uvedene za sanaciju državnog proračuna naišle su na snažnu kritiku.
Bečani se protive povećanju poreza i naknada, smatrajući da se nepravedno traži od građana da pokriju proračunske gubitke. “Ne fair! To je zapravo sramota”, kaže Karin, dok Rudolf dodaje da je sve ovo nepravedno jer “nismo znali za te mjere prije izbora, a sada odjednom saznajemo da je proračunski deficit dvostruko veći”.
Renate se ljuti na činjenicu da su umirovljenici, koji su cijeli život radili, sada najviše pogođeni rezovima. Za mnoge Bečane, mjere se smatraju nepravednim teretom koji najviše pogađa one koji si već i onako teško mogu priuštiti osnovne životne troškove.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
