Bosna i Hercegovina zauzela je drugo mjesto među najkorumpiranijim državama u Europi, potvrđeno je iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, na upit o tome kako je godina na izmaku protekla iz perspektive borbe protiv korupcije.

Prema nalazima Indeksa percepcije korupcije, koji mjeri percepciju korupcije u javnom sektoru te rangira zemlje na temelju 13 neovisnih studija i anketa stručnjaka i poslovnih subjekata, Bosna i Hercegovina je 2025. godinu započela s najlošijim rezultatom u posljednjem desetljeću.

Bosna i Hercegovina zabilježila je značajan pad te se nalazi na 114. mjestu od 180 zemalja svijeta, čime je postala druga najkorumpiranija država u Europi. Ovakav rezultat, navode iz Transparency Internationala, proizlazi iz činjenice kako Bosna i Hercegovina funkcionira kao država s prividom demokracije, u kojoj je ozbiljno narušen integritet izbornog procesa.

Stranke na vlasti sve otvorenije posežu za netransparentnim financiranjem izbornih kampanja te manipuliraju izbornim pravilima kroz kupovinu glasova, zastrašivanje birača i zlouporabu javnih resursa. Takve prakse bile su posebno vidljive tijekom izborne kampanje 2024. godine, ali i na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj 2025. godine.

Kao jedan od ključnih problema ističe se i stanje u pravosuđu Bosne i Hercegovine, koje je izloženo snažnim političkim pritiscima te u pravilu nije u stanju učinkovito procesuirati i sankcionirati javne dužnosnike koji zlorabe svoj položaj.

U Transparency Internationalu upozoravaju kako tijekom ove godine donositelji odluka nisu uspjeli usvojiti dva ključna zakona iz područja pravosuđa, dok aktualni prijedlozi ne zadovoljavaju preporuke Venecijanske komisije, osobito u dijelu koji se odnosi na sprječavanje sukoba interesa, transparentnost, neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije. Čak ni postojeće odredbe o imovinskim kartonima i interesima u pravosuđu ne provode se dosljedno.

Dio pravosudne zajednice otvoreno se usprotivio tim procedurama, zatraživši njihovo preispitivanje pred Ustavnim sudom, uz pozivanje na zaštitu osobnih podataka. Iako se od pravosuđa očekuju konkretni koraci u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, tijekom 2025. godine zabilježen je velik broj neriješenih afera, uglavnom višemilijunskih, na koje pravosuđe, kako navode iz Transparencyja, “glasno šuti”.

Kao primjer navode aferu “Viaduct”, zbog koje je Bosna i Hercegovina izgubila više od 110 milijuna konvertibilnih maraka, dok se godina završava dodatnim gubitkom od oko 240 milijuna maraka zbog otkupa vlastitih prirodnih bogatstava od ruskog oligarha Rašida Serdarova. Uz to, prema izvješću Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine, zemlji prijete međunarodni sporovi čija ukupna vrijednost prelazi milijardu maraka, uglavnom povezani s koncesijskim ugovorima u kojima druga ugovorna strana nije ispunila svoje obveze.

S obzirom na to da se velik dio tih slučajeva odnosi na eksploataciju prirodnih resursa, Transparency International podsjeća kako korupcija sve snažnije utječe na sposobnost država da štite okoliš i aktiviste koji se bore za njegovo očuvanje. Viša razina korupcije, ističu, uočljiva je u zemljama sa slabim mehanizmima zaštite okoliša, gdje se propisi, čak i kada postoje, ne provode učinkovito zbog urušavanja institucija nadležnih za nadzor.

Priroda sve vraća

Iz Transparency Internationala upozoravaju kako se to jasno vidi i u Bosni i Hercegovini, gdje je posljednjih mjeseci kvaliteta zraka u brojnim gradovima toliko loša da se osjetljivim skupinama preporučuje ostanak u zatvorenim prostorima. Brojne afere koje su potresale javnost ostale su bez institucionalnog odgovora, što, prema njihovoj ocjeni, proizlazi iz činjenice da Bosna i Hercegovina funkcionira kao hibridni režim u kojem su demokratski mehanizmi formalno uspostavljeni, ali su u praksi snažno podređeni partikularnim interesima političkih stranaka.

Političke stranke, kao ključni generator nepravilnosti i zarobljavanja institucija, ostvaruju učinkovitu kontrolu nad raspodjelom javnih resursa, čime se dodatno slabi izborni proces kao temeljni mehanizam političke odgovornosti. Proces donošenja odluka pritom ostaje neinkluzivan, bez jasnog strateškog okvira i često služi tek kao formalni mehanizam za provođenje partikularnih interesa političkih elita.

Novi granični prijelaz između Hrvatske i BiH kod Gradiške ne može biti pušten u promet od sutra kako je ranije planirano nakon što u carinskoj upravi BiH danas ni u posljednjem pokušaju nisu postigli dogovor o formiranju carinske ispostave na toj lokaciji i rasporedu carinskih službenika.

Na sastanku Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), kako se u BiH naziva carinska uprava, članovi tog tijela nisu postigli suglasnost o izmjenama pravilnika o unutarnjoj organizaciji pa nisu ispunjeni formalni preduvjeti za uspostavu sustava carinskog nadzora na novom prijelazu na čije se otvaranje čeka godinama.

Ministar financija BiH Srđan Amidžić novinarima je u Banjoj Luci kazao kako je ponovo presudio glas Zijada Krnjića koji je u Upravni odbor UNO imenovan kao stručnjak u ime Federacije BiH.

“Na žalost, ništa dobro… Zijad Krnjić je ponovo oborio ovaj pravilnik i onemogućio funkcionalnost ovog graničnog prijelaza. On smatra da to nije prioritet”, kazao je Amidžić novinarima uz konstataciju kako je ovaj prijepor još jedan dokaz da je BiH neodrživa država.

Pojasnio je kako će prijelaz u četvrtak biti samo “ceremonijalno otvoren” ali neće biti u funkciji. Rekao je kako bi on najradije i tu ceremoniju otkazao no nju je zakazala predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto koja je na to pozvala i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića a on je dolazak potvrdio.

Dok je Amidžić ovo govorio novinarima Krnjić je prošao pored njega izbjegavši susret s novinarima.

Krnjić je suglasnost za izmjene pravilnika o unutarnjoj organizaciji carine uvjetovao odlukom o izmjeni koeficijenata na temelju kojih se entitetima dijele sredstva što ih na ime PDV-a prikupi UNO. Tvrdi kako je Federacija BiH nepravednom raspodjelom do sada oštećena za više od 50 milijuna eura a ministra financija Amidžića optuživao je da namjerno blokira raspravu o tom problemu odnosno izmjenu koeficijenata.

Amidžić i drugi političari iz Republike Srpske uzvratili su protuoptužbama da je FBiH ta koja ucjenama blokira projekt od državnog značaja. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbacio je te optužbe uz tvrdnju kako Krnjić ne zastupa stajališta entitetske vlade.

“Ne treba prozivati vladu Federacije BiH, to nije stav vlade. To je stav takozvanog eksperta Krnjića, kojega smo zatekli i kojega ne možemo zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zapravo zastupa politiku (oporbene) Stranke demokratske akcije (SDA) a politika SDA je što ‘gore to bolje’ ovoj zemlji. Oni bi, vjerojatno, zatvorili BiH da ni preko postojećih graničnih prijelaza ne možemo izaći”, kazao je Nikšić komentirajući cijeli slučaj.

Novi prijelaz kod Gradiške na hrvatskoj je strani moderniziranom prometnicom povezan s autocestom Zagreb-Lipovac a tim će se pravcem ubuduće u BiH prelaziti preko novog mosta na Savi izgrađenog još prije tri godine.

Vozila će putovanje prema unutarnjosti BiH moći nastaviti autocestom koja je u punom profilu ranije izgrađena prema Banjoj Luci odnosno Doboju.

Time će se ujedno značajno rasteretiti prekogranični promet jer će u funkciji ostati i postojeći i po pravilu iznimno opterećeni prijelaz koji prolazi kroz samo središte Bosanske Gradiške.

Kada bude pušten u promet prijelaz kod Gradiške funkcionirat će u privremenom režimu jer Hrvatska i BiH tek moraju dogovoriti izmjene postojećeg ugovora o graničnim prijelazima kojima će se točno utvrditi što se preko njega može prevoziti. Najavljena je i prekategorizacija još nekih prijelaza kako bi se oni otvorili za robni promet.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je razdoblje pandemije koronavirusa za nju predstavljalo jedan od politički najzahtjevnijih izazova u dugoj karijeri. Govoreći na događanju u Stuttgartu, 71-godišnja Merkel istaknula je kako se nakon financijske krize, dužničke krize u eurozoni te ruske aneksije Krima ponovno našla pred pitanjem temeljnih društvenih vrijednosti. To je, naglasila je, za nju osobno bila “ogromna izazovna situacija”.

Merkel je podsjetila da je početak pandemije, u znanstvenom smislu, izgledao jednostavno: bilo je nužno spriječiti kontakte kako bi se zaustavilo eksponencijalno širenje zaraze. “Nažalost, to je nešto što je duboko suprotno našoj ljudskoj prirodi”, izjavila je. “Od ljudi smo tražili da se ponašaju neljudski.” Dodala je kako je upravo socijalna bliskost ono što čovjeka čini čovjekom.

Bivša kancelarka osvrnula se i na svoje odrastanje u DDR-u te priznala da nije mogla zamisliti da će 30 godina nakon pada Berlinskog zida ponovno morati privremeno ograničavati građanske slobode. “Pandemija je bila demokratsko opterećenje”, naglasila je.

U Stuttgartu je Merkel primila Stauferovu medalju u zlatu, visoko priznanje koje joj je uručio premijer Baden-Württemberga Winfried Kretschmann. On je istaknuo da tom nagradom odaje priznanje njezinom “iznimnom političkom angažmanu tijekom pandemije koronavirusa”.

Kretschmann je podsjetio i na završetak posljednjeg mandata bivše kancelarke, rekavši kako će se “godine od 2005. do 2021. jednom nazivati Merkelinom erom – slično kao što se govori o kancelarskim razdobljima Konrada Adenauera i Helmuta Kohla”. Merkel je, rekao je, “kao kormilarica uspješno vodila zemlju kroz izazove vremena, što je samo po sebi veliko postignuće koje je obilježilo čitavu jednu epohu”.

U javnosti i dalje traje nostalgija za njezinim stilom vođenja, osobito u usporedbi s aktualnim političkim turbulencijama. Mnogi Nijemci, ističu analitičari, sve češće spominju “dobra stara vremena” Angele Merkel.