Austrija
Kontrole granica između EU zemalja će vjerojatno ostati na snazi dulje vrijeme
Iz sigurnosnih razloga, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner trenutačno ne očekuje skoro ukidanje stacionarnih graničnih kontrola.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) pretpostavlja da će granične kontrole uvedene zbog sigurnosnih problema zbog velikog broja migracija biti produžene. Sve dok vanjske granice EU-a ne funkcioniraju, stacionarne granične kontrole ne mogu se ukinuti, rekao je Karner u utorak na tiskovnoj konferenciji s bavarskim državnim ministrom unutarnjih poslova Joachimom Herrmannom. Njemačka trenutno ne može bez kontrola iz “sigurnosnih razloga”.
“Očito je da postoje druge europske zemlje koje se ne pridržavaju važećih zakona EU-a”, kritizirao je Herrmann. Trenutačno dvije trećine svih tražitelja azila koji stignu u Njemačku prethodno nisu bili registrirani u drugim zemljama EU-a. Prema Dublinskom sporazumu, za registraciju izbjeglica odgovorne su zemlje prvog dolaska na vanjske granice EU. Herrmann je rekao da se granične kontrole ne mogu odreći “do daljnje obavijesti” – sve dok se ne uspostavi “učinkovito stanje vanjskih granica Schengena”.
Karner je naglasio potrebu za graničnim kontrolama u “borbi protiv ilegalne migracije” i istaknuo značajan pad uhićenja na gradišćanskoj granici. Krijumčari sada “izbjegavaju” Austriju. Austrija trenutno kontrolira svoje granice s Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom. Njemačka strana od jeseni 2015. ima stalne granične kontrole na kopnenoj granici između Njemačke i Austrije.
“Pokazna politika ministra unutarnjih poslova Karnera sve se više izrodi u beskrajnu priču, na žalost Austrijanaca. Samo ‘Tvrđava Austrija s trenutnim zaustavljanjem azila učinkovito će zaustaviti ilegalnu masovnu imigraciju”, istaknuo je glasnogovornik sigurnosti FPÖ-a Hannes Amesbauer. 2023. je bila “godina s trećim najvećim brojem zahtjeva za azilom od 1958. godine”. “Gotovo 60.000 ilegalnih imigranata prošle godine ÖVP je slavio kao uspjeh. Ali cijenu plaćaju građani – svojom sigurnošću, milijardama poreznog novca u socijalnom, obrazovnom, pravosudnom i zdravstvenom sektoru, kao i gubitkom njihovog prava na domovinu i identitet“, nastavio je Amesbauer.
Karnerove izjave još su jednom pokazale da postoji potreba za “snažnim fokusom na zaštitu europskih vanjskih granica. Moramo pokazati vanjske granice i demontirati granice unutar Unije”, rekao je glasnogovornik vanjske politike NEOS-a i glavni kandidat na izborima za EU Helmut Brandstätter , u priopćenju. Kontrole granica naštetile bi cijeloj regiji, ne radi se samo o slobodi putovanja, već o europskoj sigurnosnoj politici i poduzećima i tvrtkama. “Kontrole rezultiraju ogromnim dodatnim troškovima, koje potrošači u konačnici osjete na blagajni”, rekao je Brandstätter, koji se također založio za ukidanje schengenskog veta u vezi s Bugarskom i Rumunjskom.
Osim o suradnji na području graničnih kontrola i krijumčarskog kriminala, Karner i Herrmann govorili su i o platnoj kartici koju, prema Herrmannovim riječima, Bavarska planira uvesti u cijeloj pokrajini u prvoj polovici godine. Na dnevnom redu radnog posjeta bila je i prekogranična borba protiv desnog ekstremizma. “Očito postoje ljudi koji žele uništiti našu demokraciju”, upozorio je Herrmann. Dvoje političara složilo se da Njemačka i Austrija moraju još tješnje surađivati i informirati se.
Austrija
Danas se očekuju gužve na cestama i granicama
Danas se završava treći produženi vikend u Austriji. Mnogi su se kao i obično zaputili u posjetu svojim obiteljima u Hrvatskoj ili na Zap. Balkan. Neki su pak otišli na prvi odmor na Jadran budući da je vrijeme proljetno.
Zbog toga se danas na putnim pravcima kroz Austriju očekuju prve veće gužve, a izgledno je da bi zastoja moglo biti i na granicama. Prije svega, gužve bi moglo biti i na ulasku u Hrvatsku iz BiH i Srbije, te na ulasku iz Srbije u Mađarsku. Manje gužve, ne duže od pola sata mogle bi stvoriti i na slovenskoj i austrijskoj granici.
Oboružajte se strpljenjem i sretan put.
Austrija
Danas je u Austriji neradni dan, evo zašto
U Austriji je danas neradni dan. Naime, u Austriji se slavi blagdan Duhova (Pfingsten) i on je neradni dan zajedno sa Duhovskim ponedjeljkom (Pfingstmontag) za cijelu državu.
Pedeset dana nakon Uskrsa i deset dana nakon slavlja Kristova uzašašća Crkva slavi treći najveći blagdan – Duhove. Spomen je to na veliki događaj silaska Duha Svetoga na prvu Crkvu u Jeruzalemu i nad apostole na sam blagdan židovske Pedesetnice.
Taj dan se smatra rođendanom Crkve, koja bi bez Duha Svetoga bila samo još jedna od niza organizacija ili religija. Upravo je Duh Sveti čini Božjom, Kristovom crkvom.
Tada je na 120 okupljenih duša, među kojima su bili svi apostoli i Isusova majka Marija, na dramatičan način sišao Duh Sveti i nadahnuo apostole da progovore stranim jezicima koje nisu poznavali, a koje su na svojim jezicima razumjeli pobožni Židovi iz cijelog svijeta koji su se tih dana skupili u Jeruzalemu.
Do tada strašljivi apostoli počeli su nadnaravnom hrabrošću navješćivati da je Izraelov Mesija kojeg čekaju upravo Isus iz Nazareta kojeg su razapeli i koji je uskrsnuo od mrtvih! Upravo Petar, koji je u strahu tri puta zatajio Isusa, održava silno nadahnutu propovijed poslije koje se krstilo 3000 okupljenih duša.
Biblijski tekst iz Djela Apostolskih poglavlje 2. dramatično svjedoči opisane događaje:
„Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti.
A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smètê jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: »Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.“
Zanimljiva crtica iz povijesti blagdana Duhova
Sve do 1969. godine kroz tjedan nakon blagdana Duhova Crkva je slavila duhovsku osminu. Osmina (oktava) je osam dana nakon velikog blagdana (sada samo Božića i Uskrsa) kada Crkva na neki način zaustavlja liturgijsko vrijeme i omogućuje nam da razmatramo i živimo u sjaju otajstva koje slavimo. Boja liturgijskog ruha, čitanja i misni obrasci ostaju isti ili vrlo slični onima od same svetkovine.
Austrija
Žena osvojila više od milijun eura, kasino joj ne želi isplatiti
Svi koji igraju na automatima u kasinu raduju se ovom trenutku: pojavljuje se prava kombinacija, svjetla pokazuju da ste osvojili jackpot. Ali nakon ovog iskustva, jednoj je Amerikanki rečeno da nije osvojila prikazanih 1,2 milijuna dolara jer je stroj imao “kvar”.
Krajem veljače Roney Beal je već uložila nekoliko stotina dolara u “jednorukog razbojnika” (igra) u kasinu Bally’s Atlantic City u američkoj državi New Jersey i nadala se da će se trud isplatiti. “Nadala sam se 1000 dolara i rekla sam, ‘Molim te, Bože, daj mi da pobijedim’,” rekla je strastvena igračica automata. Jedva je mogla vjerovati svojoj sreći kada je njezina želja očito višestruko premašena. “Pisalo je: ‘Ti si pobjednik’ i zlatnici su krenuli iskakati”, kaže Beal, opisujući iskustvo u kasinu.
Simpatični posjetitelj kockarnice odmah joj je oduševljeno čestitao: “Gospođo, vi ste milijunašica.” Ali kad je pritisnula tipku za isplatu jackpota od više od 1,2 milijuna američkih dolara – od strane osoblja kasina, rečeno joj je da nije osvojila nagradu i da postoji tehnički kvar.
Zaposlenik je konačno otvorio uređaj i pritisnuo razne tipke. Tada joj je ponuđeno samo 350 eura. “Dirali su po stroju prije nego što ga je itko drugi imao priliku pogledati”, uvjeren je odvjetnik Mike Dicroce. Zatražio je videozapise stroja i poda kasina za neovisnu forenzičku provjeru.
Nada posjetitelja kasina da će ipak dobiti jackpot temelji se na presedanu iz 2020.: nakon sličnog incidenta, čovjek je tužio Harrah Casino u New Orleansu i tvrtku IGT koja je proizvela automat. Nakon godina parničenja, IGT-u je naređeno da isplati 1,3 milijuna dolara dobitaka.
U svakom slučaju, igrač je jako razočaran pristupom. “Zašto bih ikad više otišao u kasino? Bilo koji casino? Zašto kad nema nade”, rekla je Beal, prenosi TV postaja 6ABC Action News.
