Prošle godine u Austriji azil je dobilo gotovo 26.500 ljudi. Pokazuje to sada službeno dostupna cjelogodišnja statistika Ministarstva unutarnjih poslova.
Gotovo 16.800 osoba dobilo je azil, 8.000 osoba dobilo je supsidijarnu zaštitu, a oko 1.750 osoba dobilo je ostanak u Austriji iz posebno obzirnih razloga. U usporedbi s 2022., brojke predstavljaju povećanje od 4.500.
Ukupan broj zahtjeva za azil bio je – kako je ranije izvijestilo ministarstvo – 58.698. To odgovara padu od 48 posto u usporedbi s 2022. godinom. Osim toga, nisu sve izbjeglice registrirane u Austriji zapravo željele ostati ovdje. O tome govori i podatak da je postupak zastario za oko 31.000 ljudi. U pravilu se radi o izbjeglicama koje su imale drugu zemlju odredišta i putovale dalje u tu zemlju.
U Austriju je došlo znatno više muškaraca – gotovo 32.000 u odnosu na gotovo 7.000 žena, što odgovara 76 posto. Oko 19.800 tražitelja azila bili su maloljetnici, od kojih oko 5.100 bez pratnje. U tu skupinu posebno spadaju izbjeglice iz Afganistana. Više od polovice svih podnositelja zahtjeva spada u dobnu skupinu od 18 do 35 godina.
Najčešća zemlja porijekla je Sirija, a slijede Afganistan i Turska. Uostalom, Indija je na osmom mjestu, iako niti jedan podnositelj zahtjeva iz te zemlje nije dobio azil 2023. godine. U slučaju Maroka bilo je samo deset zahtjeva koji su ocijenjeni pozitivno. Izbjeglice iz Sirije imaju najbolje šanse za azil sa stopom prihvaćanja od 61 posto.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti početkom godine bilo je 78.800 osoba. To je osjetno manje nego lani u isto vrijeme, kada ih je bilo gotovo 93.000. Daleko najveća skupina u osnovnoj skrbi je 40.000 prognanika iz Ukrajine.
