Vijesti
Hrvatska: Evo kako će se uskoro kontrolirati neplatiše na hrvatskim autocestama
Nakon ugradnje novog sustava naplate na autocestama Hrvatske autoceste, Bina Istra i Autocesta Zagreb – Macelj morat će formirati mobilne timove za nadzor plaćanja, piše u subotu Jutarnji list.
Riječ je o kombi vozilima koja će konstantno biti na prometnicima i nadzirati pokušava li netko od vozača besplatno proći autocestom. Vozila će biti opremljena čitačima ENC uređaja i ALPR kamerama za očitavanje registracija na vozilima.
Provjera će se obavljati tijekom pretjecanja u vožnji, dok su kombi vozila parkirana u zaustavnoj traci, za vrijeme vožnje po parkiralištima, benzinskim postajama ili odmorištima.
Za prepaid korisnike modul će provjeravati stanje računa na svakoj naplatnoj točki i skidati mu iznos cestarine s računa, tako da vozač i tijekom vožnje može ući u prekršaj ako mu je račun ušao u “crveno” te može biti zaustavljen, prenosi Hina.
Mobilna jedinica iz središnjeg sustava dobit će informaciju da se autocestom vozi osoba koja nije registrirana u sustavu, istekla joj je bankovna kartica ili imaju negativni saldo. Nakon što sustav detektira prekršitelja, šalje upozorenje najbližoj mobilnoj jedinici o smjeru kretanja vozila i približno očekivanoj lokaciji i tada kreće presretanje vozila.
Mobilna jedinica imat će ovlasti zaustavljanja vozila te naplate cestarine i kazne. Ako je vozač bez plaćanja prošao autocestama kojima upravlja više koncesionara, mobilna jedinica naplaćuje cjelokupan dug, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Vijesti
Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama
Nova vladina štednja, koja je na snazi od 1. travnja, izazvala je bijes među Bečanima. Povećanje troškova za pušače, vozače i umirovljenike dodatno opterećuje građane, a mjere koje su uvedene za sanaciju državnog proračuna naišle su na snažnu kritiku.
Bečani se protive povećanju poreza i naknada, smatrajući da se nepravedno traži od građana da pokriju proračunske gubitke. “Ne fair! To je zapravo sramota”, kaže Karin, dok Rudolf dodaje da je sve ovo nepravedno jer “nismo znali za te mjere prije izbora, a sada odjednom saznajemo da je proračunski deficit dvostruko veći”.
Renate se ljuti na činjenicu da su umirovljenici, koji su cijeli život radili, sada najviše pogođeni rezovima. Za mnoge Bečane, mjere se smatraju nepravednim teretom koji najviše pogađa one koji si već i onako teško mogu priuštiti osnovne životne troškove.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
