Austrija
Ovog vikenda se otvara Ledeni san na Rathausplatzu
Klizalište na trgu Rathausplatz ispred gradske vijećnice ponovno će ‘očarati’ grad. Veliko otvorenje zakazano je za 19. siječnja 2024.
Djed Božićnjak uskoro odlazi iz Beča, no ne i sezona klizanja. Štoviše, ona prava tek počinje. Riječ je, naravno, o Bečkom ledenom snu, prekrasnom klizalištu na trgu Rathausplatz ispred gradske vijećnice. Veliko otvorenje na redu je 19. siječnja, a posjetitelji na ledu mogu uživati sve do 3. ožujka 2024. godine. Tako će 29. sezona Bečkog ledenog sna grad uveseljavati čak 45 dana.
Bečki ledeni san s radom je počeo još davne 1996. godine i rastao iz godine u godine, a ove je godine ovo jedino svjetsko ledeno prostranstvo na dvije razine doseglo veličinu od nevjerojatnih 9.500 metara kvadratnih.
Grad ponovno vrtićkoj i školskoj djeci omogućuje besplatno klizanje. To na godišnjoj razini znači da oko 45.000 djece besplatno uživa u Bečkom ledenom snu. Ipak, ni ostali građani u tom smislu nisu zakinuti. Ponedjeljkom stanovnici austrijske prijestolnice mogu dobiti popust od 50 posto. Osim popusta ponedjeljkom, građani svakog dana mogu ostvariti i popust od 10 posto ako karte kupe putem interneta. Spomenuti se popust ne odnosi samo na ulaznice, već i na niz ostalih usluga poput najma i brušenja klizaljki. Također, na popust pravo imaju i socijalno ugroženi građani, kao i obitelji te skupine veće od 10 osoba.
Što se drugog kata tiče, ove je godine on još veći, pa se sada može pohvaliti vrtoglavom površinom od 1.300 metara kvadratnih. Ne tako davne 2019. godine njegovim je otvorenjem Beč postao jedini grad na svijetu s klizalištem na dvije razine.
Uza sve to, Bečki ledeni san nudi i 100 metara kvadratnih veliku dječju površinu na kojoj i najmlađi neometano mogu brusiti svoje klizačke vještine uz pratnju. Osim dječje površine u južnom dijelu, na sjevernoj polovici dostupno je oko 550 metara kvadratnih za nešto starije početnike na ledu. Ova je površina za vježbu otvorena cijeli vikend, a radnim danom od 10 do 16 sati. Od 17 sati spomenuta se površina pretvara u teren za omiljeni ledeni sport sličan curlingu.
Kako nijedan klizač ne bi ostao gladan ni žedan, tu je i bogata gastronomska ponuda, kako austrijska, tako i internacionalna, a cjelokupni je asortiman ove godine 100 posto organskog podrijetla.
Osim hrane i pića, cijelo je zdanje Bečkog ledenog sna po drugi puta dobilo visoke ekološke ocjene jer predstavlja brojne mjere čiji je cilj osigurati da poslovanje bude što više ekološki prihvatljivo. Jedna od tih mjera mogla bi dovesti do smanjenja potrošnje električne energije za čak 20 posto, a ove godine testirat će se i uporaba solarnih kolektora.
Austrija
Neos predlaže spajanje bečkih kotara kako bi se smanjili troškovi
Bečki Neos ulazi u predizbornu kampanju za gradsko vijeće s dvjema vodećim figurama – Bettinom Emmerling, koja je preuzela ulogu zamjenice gradonačelnika nakon što je Christoph Wiederkehr postao ministar obrazovanja, i Selmom Arapović, šeficom kluba vijećnika.
U intervjuu za Standard, Arapović je iznijela prijedlog koji je izazvao pažnju: broj bečkih okruga bi se mogao smanjiti. “Ne trebamo 23 okružna predstojnika s njihovim zamjenicima. To je previše”, izjavila je, aludirajući na visoke troškove administracije. Dodala je kako je to područje gdje se jasno može uštedjeti – “u politici”.
List Standard pritom je spomenuo mogućnost spajanja pojedinih okruga, na što je Arapović odgovorila afirmativno: “Da. To je sloboda koju imamo.”
Osim smanjenja broja okruga, Neos vidi dodatni prostor za štednju u ukidanju funkcija gradskih vijećnika bez resora, smanjenju stranačkog financiranja te racionalizaciji ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Trenutni dug glavnog grada Austrije iznosi oko 15 milijardi eura, pa je, prema Neosu, vrijeme za ozbiljne mjere štednje.
Austrija
Nova pravila AMS-a: Stroža pravila za nezaposlene u Austriji
Austrijska vlada je tijekom drugog dana svoje klauzure predstavila paket mjera za tržište rada, koji donosi značajne promjene za primatelje naknade za nezaposlene. Nova pravila najavljuju ograničenja i strože uvjete za dodatne prihode te naglasak na obrazovanje.
Zabrana dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene
Jedna od ključnih promjena odnosi se na zabranu dodatne, tzv. “gijeringfügig” (manje opterećene) zaposlenosti uz primanje naknade od AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje). Osobe koje primaju naknadu za nezaposlene više neće smjeti dodatno zarađivati kroz takve poslove, osim u iznimnim slučajevima koji će biti posebno regulirani.
Problem motivacije za rad
Vlada smatra da trenutačni sustav ne pruža dovoljno poticaja za povratak na tržište rada. Prema riječima ministra gospodarstva Hattmannsdorfera, prosječna dnevna naknada za nezaposlene iznosi oko 41,40 eura, dok je granica za dodatne zarade u okviru manje zaposlenosti otprilike 550 eura mjesečno. U prosjeku, nezaposlena osoba mogla bi tako imati ukupno i do 1.800 eura neto, što prema mišljenju vlade smanjuje motivaciju za traženje stalnog zaposlenja.
Fokus na obrazovanje i prekvalifikaciju
Kako bi se povećala zapošljivost osoba s niskom razinom obrazovanja (čak 45 % nezaposlenih ima samo osnovnu školu), vlada planira pojačati obrazovne mjere. Poseban naglasak bit će na osposobljavanju za rad u sektoru njege i tzv. “zelenim poslovima” (Green Jobs).
Također se uvodi novi model “vremena za usavršavanje”, kao zamjena za dosadašnju obrazovnu dopust, čime će se manje kvalificiranim osobama omogućiti stjecanje novih vještina i diploma.
Austrija
“Ne želimo ženu” – Radnica dobila otkaz zbog spola, poslodavac morao platiti odštetu
Radnica zaposlena u tvrtki za preradu mesa u Innviertelu (Gornja Austrija) ostala je šokirana nakon što je bez najave dobila otkaz. Razlog je bio njen spol.
Zaposlena je bila na inicijativu direktora tvrtke, koji joj je ujedno bio i nadređeni dok je šef odjela bio na godišnjem odmoru. Međutim, po povratku s odmora, šef odjela je više puta otvoreno rekao da ne želi imati ženu u svom timu. Poručio joj je da se ne trudi jer će svakako biti otpuštena tijekom probnog roka, prenosi Heute.
I zaista, nakon samo dva tjedna rada, radni odnos je raskinut. Radnica se obratila Radničkoj komori (AK) za pomoć. Stručnjaci iz AK-a prepoznali su jasnu diskriminaciju.
Tvrtka je pokušala zanijekati optužbe s neuvjerljivim obrazloženjem, no više kolega i kolegica potvrdilo je sporne izjave šefa. Radnička komora inzistirala je na isplati odštete, prijeteći sudskom tužbom.
Tek tada je tvrtka popustila – isplatila je zaostalu plaću i traženi iznos. Radnica je ukupno dobila gotovo 4.500 eura.
