Hrvatska
Božićna čestitka predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića
Drage sugrađanke i sugrađani širom naše Domovine,
Drage Hrvatice i Hrvati širom svijeta, posebno vi u bliskoj nam Bosni i Hercegovini,
Svima vama želim sretan Božić.
U kršćanskoj i zapadnoj tradiciji – kojoj je Hrvatska uvijek pripadala, a i danas pripada – božićni se blagdan s pravom smatra najradosnijim jer s njim dolazi okupljanje obitelji i radost druženja u toplini i miru doma.
Nadam se i od srca želim da tako bude i sada, da svi kršćanski vjernici, svi hrvatski građani dočekaju i proslave Božić u miru i veselju, zajedno sa svojim obiteljima, najmilijima, prijateljima.
Tradicija slavljenja Božića čvrsto je ukorijenjena u hrvatskom narodu bez obzira gdje su živjeli ili gdje danas žive naši ljudi. Sa sobom su nosili tu tradiciju i tako čuvali ne samo običaj, nego i svoju pripadnost jednoj maloj, ali ponosnoj i snažnoj naciji.
Danas, kada se sve male narode sve manje sluša, kada se njihov glas uzima zdravo za gotovo i prije nego ih se išta pita, još je važnije sačuvati i osnažiti svijest o toj pripadnosti. Jer, i u novijoj povijesti pokazalo se to presudnim za očuvanje naše države i našeg identiteta.
Svjedočimo, na žalost, kako mir, sigurnost i solidarnost nisu zadani, kako nestaju preko noći i kako malo treba da se te vrijednosti zataje ili čak pogaze.
Hrvatska je osjetila i osvijestila kako to izgleda i baš to iskustvo daje nam za pravo da upozoravamo, da tražimo pravednost, ali i da budemo mudri i da vodimo računa o sebi.
U svjetskom poretku koji se dramatično mijenja pred našim očima, brige hrvatskog naroda malo koga zanimaju.
A posebno smeta ravnodušnost za brige hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini čija se jednakopravnost i konstitutivnost – zajamčena Daytonskim sporazumom – pokušava omalovažiti, pa i ukinuti.
Hrvatska i njezina izvršna vlast to ne smiju dopustiti. Prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, uvjeren sam, mogu se snažnije braniti i moraju se glasnije zagovarati na mjestima na kojima se odlučuje. Nitko drugi, osim nas, to neće činiti, a mi to ne činimo dovoljno.
Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini trajno je zadužio Hrvatsku i moja je želja da se u skoroj budućnosti ima razloga radovati cjelovitom ostvarenju svojih prava.
Božićni blagdan je prilika da svoje želje za mirom, dobrotom i zajedništvom među ljudima uputimo kako svojim prijateljima i susjedima, tako i svima u svijetu koji pate i trpe zbog ratova i nasilja.
U Hrvatskoj danas živimo u miru i sigurnosti – što je velika blagodat – ali mnogim našim sugrađanima nedostaju financijski uvjeti za dobar život, nedostaje im socijalna sigurnost.
Brige hrvatskih građana su opravdane i razumljive, pa ih odgovorni ne smiju zanemariti ili, čemu također svjedočimo, prekrivati statističkim podacima koji često ne odražavaju stvarnu kvalitetu života u Hrvatskoj.
Ali, gotovo svima nama, uvjeren sam, posebno i najviše smetaju nepravda i nejednakost pred zakonima i institucijama države. Raširena korupcija i zlouporaba javnog novca poprimili su takve razmjere da se ta pošast ne može prešutjeti ni u ovo blagdansko vrijeme.
Pred tom činjenicom nitko ne smije zatvarati oči i siguran sam kako baš to – korupcija, pogodovanje i nepravda – najviše stvaraju nezadovoljstvo kod hrvatskih ljudi.
Takve pojave, sada već svakodnevne i bez adekvatnih sankcija, uništavaju vjeru ljudi u institucije naše države i više od svega tjeraju naše ljude iz države.
Odgovornost je sviju nas – a najviše izvršne državne vlasti – da zvučne blagdanske poruke koje slušamo budu pretočene u stvarnost i da se ljudi u Hrvatskoj mogu istinski radovati boljem životu i pravednijem društvu. Vjerujem kako je to moguće ne samo u božićnim željama, nego i u stvarnosti.
Učinimo sve kako bismo hrvatskim ljudima, ma gdje živjeli, osigurali dobar život i pošteno društvo, a našoj Domovini mir i sigurnost.
Ostvarenje toga moje su najveće želje koje ovom prilikom upućujem svima u Hrvatskoj uoči predstojećeg blagdana.
U nadi da će te želje biti ostvarene, svim kršćanskim vjernicima i vjernicama želim sretan Božić, svima vam želim mirne i radosne blagdane.
Sretan vam Božić i sve najbolje u Novoj godini.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.