Ekonomija
Trgovci u problemima: Inflacija ‘pokvarila’ maloprodajne planove u božićnom vremenu
Deset dana prije Božića trgovci trezveno procjenjuju dosadašnje božićno poslovanje. Suočeni su s padom potrošnje i štrajkovima upozorenja.
Prosinačka neto prodaja povezana s Božićem od 1,25 milijardi eura bit će gotovo 200 milijuna eura niža od prethodne godine, a za cijelu godinu maloprodajna prodaja vjerojatno će pasti za 3,6 posto u realnom iznosu na 75,3 milijarde eura neto, pokazuje Wifo prognoza.
“Teško da je bilo nečeg sličnog u ovoj mjeri”, rekao je generalni direktor trgovinskog udruženja, Rainer Will, na tiskovnoj konferenciji u četvrtak. Zbog visokih poskupljenja potrošači su počeli znatno štedjeti. Dok je lani prosječna planirana božićna potrošnja po osobi iznosila 395 eura, sada iznosi 360 eura. U 2021. godini još uvijek je iznosila 463 eura.
Štrajkovi upozorenja u maloprodaji zbog zastoja u pregovorima o plaćama nisu optimalni, iako dosad gotovo da nisu utjecali na prodaju, rekao je Will. Sukob se mora vratiti s ulice za pregovarački stol. Poslodavci trenutno nude povećanje plaće od 8 posto. S obzirom na trenutnu situaciju u maloprodaji s padom prodaje, stečajevima i zatvaranjima, Will smatra da je ovo visoka ponuda koja bi trebala rezultirati kadrovskom uštedom. “Inače je jedina opcija stečaj ili tiho zatvaranje”, rekao je.
Will je priznao da trećina trgovaca već planira smanjiti radnu snagu do 2024. kako bi osigurali svoju ekonomsku egzistenciju. “Moramo postići kompromis i ne smijemo riskirati masovne stečajeve.” Will se pozvao na podatke udruge za zaštitu vjerovnika KSV1870, prema kojima su trgovci na malo vodeći u statistici insolventnosti ove godine s 1003 bankrota.
Osobito je loše u trgovini namještajem i elektroničkom opremom, no u problemima je i trgovina odjećom i obućom. U trgovini knjigama božićni posao ide “sjajno”, rekao je Will. Ali to ne nadoknađuje jedanaest mjeseci prije, koji su prošli loše. Ove godine moralo je zatvoriti 4 posto knjižara.
Ali Wifo je optimističan za 2024. Zbog ugovora o visokim plaćama, realni raspoloživi prihodi će naglo porasti, što će pogodovati i trgovcima, rekao je Jürgen Bierbaumer iz instituta za ekonomska istraživanja Wifo.
Ekonomija
Veliki porast cijena u Austriji: Evo gdje još možete uštedjeti
Od 1. travnja, u Austriji su cijene ponovno porasle, a među glavnim poskupjenjima su i tarife za mobitele i internet. Ovo je posljedica loše proračunske situacije zemlje, koja se suočava s manjkom od 6,4 milijarde eura.
Uz povećanje poreza i smanjenje subvencija, poput onih za električna vozila i fotonaponske sustave, cijene mnogih usluga su prilagođene inflaciji, uključujući i mobitel i internet. Oko polovice postojećih tarifi za mobitele i dvije trećine internet tarifa poskupjet će od travnja.
Stručnjak za telekomunikacije, Jonas Maurer, savjetuje da se svi korisnici starijih ugovora prebace na povoljnije opcije, jer novi ugovori obično nude bolje uvjete. Preporuča se provjeriti sve tarife nakon isteka minimalnog trajanja ugovora, jer novi korisnici često mogu ostvariti bolje uvjete, donosi Heute.
Uštede prema vrsti korisnika:
- Basic korisnici (do 500 minuta, 500 SMS-a i 10 GB podataka) mogu uštedjeti do 85 eura godišnje.
- Prosječni korisnici (do 1000 minuta, 500 SMS-a, 25 GB) mogu uštedjeti oko 75 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (više od 2000 minuta, 1000 SMS-a, neograničeni podaci, 5G) mogu uštedjeti do 132 eura godišnje.
Uštede na internetu:
- Prosječni korisnici (2 osobe, 80 Mbit/s) mogu uštedjeti oko 305 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (brzina preuzimanja barem 150 Mbit/s) mogu uštedjeti do 421 eura godišnje.
Povećanja cijena:
- A1 povećava cijene za 2,9%, a Magenta za do 2,91%.
- Tri je odlučio ne povećati cijene jer inflacija nije premašila određeni prag.
Maurer napominje da postoje i tarife bez klauzule o usklađivanju s inflacijom koje se mogu filtrirati i odabrati na specijaliziranim stranicama.
Ekonomija
Broj nezaposlenih u ožujku porastao na gotovo 400.000
Prema najnovijim podacima, krajem ožujka 2025. godine u Austriji je bilo registrirano 397.100 nezaposlenih ili osoba na obuci putem Zavoda za zapošljavanje (AMS). Od toga je 316.300 ljudi bilo nezaposleno, dok je oko 80.700 bilo uključeno u AMS-ove obrazovne programe.
U usporedbi s ožujkom prošle godine, broj nezaposlenih i osoba na obuci porastao je za 7,4%, što je 27.400 osoba više. Stopu nezaposlenosti na kraju ožujka povećala se za 0,5 postotnih poena na 7,4%.
Najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u industriji, posebno u sektoru proizvodnje (+14,9%), zdravstvenim i socijalnim uslugama (+14%) te ugostiteljstvu i hotelijerstvu (+12,8%). Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u građevinskoj industriji (-4%).
Kao odgovor na ove brojke, političari traže veće mjere za suzbijanje nezaposlenosti, uključujući dodatne investicije u tržište rada i reforme.
Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
