Krumpir i luk su sami po sebi jeftino povrće. Ali posljednjih mjeseci cijene su porasle. S jedne strane zbog inflacije, ali s druge strane zbog loših uroda, diljem Europe.

Građani Austrije godišnje u prosjeku pojedu oko 50 kilograma krumpira. Ove godine to moraju platiti skuplje jer je u nekim dijelovima Europe ove godine bilo presuho, a u drugim premokro. Josef Dorner, uzgajivač krumpira u Markt Sankt Martinu (okrug Oberpullendorf) također je imao slično iskustvo.

“U lipnju, srpnju i kolovozu bilo je velikih oborina. Puno mi je stvari uništeno poplavom – izgubio sam područje veličine sportskog terena. To odgovara nekoliko tisuća kilograma. To će mi nedostajati na proljeće, tada ću imati manje za tržište”, kaže Dorner.

Cijene krumpira obično se definiraju ranim krumpirom početkom ljeta. Kao rezultat toga, cijene postupno padaju. Ove godine to nije slučaj, kaže Dorner. “Inače cijena tada gotovo svaki dan pada, tako da gotovo više nije isplativo uzgajati krumpir. Ove godine su bile te vremenske nepogode, usjevi su kasnili i više nije bilo puno viška starog krumpira – pa su cijene dignute. Ovo se nikada nije dogodilo otkako sam počeo proizvoditi krumpir,” kaže Dorner. Deset kilograma svog konvencionalno proizvedenog krumpira s farme naplaćuje jedanaest eura.

“Od 2024. više neće biti crvenog organskog luka”

Poskupio je i luk. I ovdje je žetva ove godine u Europi bila loša, kaže ekološka poljoprivrednica Priska Stekovics iz Frauenkirchena (okrug Neusiedl am See). “Prošla je godina bila vrlo teška godina luka diljem Europe. Padalo je toliko kiše, bilo je puno plijesni. A u ovom trenutku znamo da u veljači 2024. više neće biti crvenog organskog luka jer ove godine nije bilo te količine. A ako se količina smanji, cijena postaje skuplja”, kaže Stekovics.

Prema riječima Priske Stekovics, crveni organski luk postat će deficitarna roba 2024.