Austrija
“Veliki obrat u slučaju” – Čovjek u Beču greškom osuđen na 11 godina zatvora?
Austrijski mediji donijeli su danas priču o 48-godišnjaku koji je možda krivo osuđen na jedanaestogodišnju zatvorsku kaznu u Beču u veljači 2022. zbog sudjelovanja u pokušaju ubojstva.
Dva njegova branitelja, Michael Dohr i Marcus Januschke, zatražili su nastavak postupka nakon što je presuda u prosincu postala pravomoćna. Oni su zatražili nastavak odnosno poništenje odluke na temelju novih, dosad nepoznatih dokaza. Okružni sud u Beču je to odobrio i muškarac je pušten iz pritvora.
Viši regionalni sud u Beču (OLG) naknadno je potvrdio ove odluke. Sada je pokrenuta nova glavna rasprava koja će se održati 13. studenog u velikoj porotničkoj sobi Zemaljskog suda u Beču. Pravni zastupnici optuženika uvjereni su da 48-godišnjak “ovaj put može biti oslobođen”, kako je u utorak rekao branitelj Dohr. Što se tiče dosadašnjih sudskih procesa, Dohr je izjavio: “Pravda i istina su djeca vremena.”
Polazna točka cijele stvari je pokušaj atentata na čovjeka koji je rano ujutro 20. studenog 2018. godine u Hippgasse u Ottakringu napadnut duguljastim cjevastim alatom i koji je tada teško ozlijeđen. Zadobio je, među ostalim, traumatsku ozljedu mozga i frakturu lubanje. Tužitelj koji vodi slučaj kasnije je izjavio da je pravo čudo da je čovjek preživio ozljede koje su mu nanesene.
Kako se doznaje, muškarčev bivši svekar naručio je napad – zbog povrijeđene časti jer je s njegovom kćerkom imao izvanbračnu vezu s kojom je i dobio dijete. To se nije dobro dopalo poduzetniku za nekretnine, rođenom u Turskoj, koji je dogovorio brak svoje kćeri. Zbog toga je želio smaknuti svog bivšeg zeta. U tu je svrhu tražio ubojicu, kojeg je pronašao nakon duge potrage za odgovarajuću naknadu.
Nakon neuspjelog pokušaja atentata odgovorni su nakon dugotrajne istrage identificirani i uhićeni. Žrtvinog bivšeg svekra Zemaljski sud u Beču u listopadu 2019. osudio je za ubojstvo, a neposredni počinitelj osuđen je za pokušaj ubojstva prošle veljače. Obojica su dobili doživotne kazne, a te su kazne pravomoćne.
I 48-godišnjak je prošle godine bio suoptuženi i pravomoćno je osuđen, a tada su navodno presudile inkriminirajuće informacije naručitelja. Tvrdio je da je 48-godišnjak znao za plan, te da je prihvatio traženje unajmljenog ubojice za novčanu sumu od 10.000 eura. 48-godišnjak je to žestoko zanijekao pred porotom, ali porota nije povjerovala njegovim izjavama da je nevin. Muškarac je proglašen krivim za pomaganje u zločinu te je osuđen na jedanaest godina zatvora.
Međutim, tada se pokazalo da je mozak zavjere za ubojstvo možda lažno inkriminirao 48-godišnjaka. Suzatvorenik 58-godišnjeg bivšeg poduzetnika za nekretnine napisao je rukom pisano pismo odvjetniku Marcusu Januschkeu, jednom od dvojice branitelja 48-godišnjaka, 1. rujna 2022. U njemu je pošiljatelj naveo da mu je nalogodavac u zatvoru Josefstadt i kasnije tijekom vožnje autobusom do zatvora Stein rekao da je lažno svjedočio protiv 48-godišnjaka i da ga je “uvukao” u slučaj ubojstva kako bi mu se i osvetio.
Motiv: 48-godišnjak je navodno prodao zemljište u vlasništvu 58-godišnjaka u Turskoj i pritom ga prevario. “Opsjednut je idejom osvete. Svojim lažima izazvao je da Visoki sud osudi nevinu osobu”, stoji u pismu. Čovjek koji je poslao pismo je imenovao i još jednog zatvorenika koji je također čuo da 58-godišnjak nekoga nepravedno inkriminirao. Drugi zatvorenik je to potvrdio u razgovoru sa svjedokom, uz obvezu govorenja istine.
Sada je sve na Sudu koji će odluku donijeti u novom procesu.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.