Hrvatska
Postrožilo i na granicama: Evo što možete unijeti iz BiH u Hrvatsku
Posljednji događaji na Bliskom istoku doveli su do pojačanih mjera sigurnosti u većem broju zemalja, posebice EU-a, čije članice ovih dana uvode ozbiljnije kontrole na granicama. Zbog pojačanih ilegalnih migracija i straha od potencijalnih terorističkih napada u znak osvete za stavove prema sukobu Izraela i Hamasa na Bliskom istoku, niz država članica EU-a krenuo je u suspenziju Schengena i jačanje kontrola na granicama. Italija je zbog promjene situacije u Europi i na Bliskom istoku uvela kontrolu na granici sa Slovenijom, uz obrazloženje kako je bit te mjere prevencija terorizma i organiziranog kriminala. Slovenska vlada uvela je nadzor na granicama s Hrvatskom.
Očekivano, Hrvatska će pojačati nadzor nad svojim granicama, uključujući i onu s BiH, zbog čega se putnicima skreće pozornost na dopuštene količine unosa određenih proizvoda u RH. Prema uputama, osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom u RH mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda. Putnici u zračnom prometu u RH mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje.
Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima koji ulaze u RH dopušteno je unijeti po 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića, piše večernji.ba
Po pitanju unosa duhanskih proizvoda i alkohola osobe koje žele plaćati trošarine mogu, uz uvjet da su starije od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tekućine. Kada je riječ o hrani, pravila su značajno stroža te tako neke namirnice nije dopušteno unijeti ni u sendviču. Pravila nalažu da se iz BiH u RH uopće ne mogu unijeti meso i mlijeko te proizvodi od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Limiti su postavljeni i za voće i povrće. Iz BiH se u RH može unijeti svježeg voća i povrća, osim krumpira, do 5 kg po osobi.
Putnici iz trećih zemalja mogu u RH unijeti do 2 kg mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi iz medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja. Kada je riječ o novcu, svaka fizička osoba koja ulazi u EU ili izlazi iz EU-a i uz sebe, u prtljazi ili prijevoznom sredstvu nosi gotovinu u iznosu od 10.000 € (oko 20.000 KM) ili više, odnosno u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, obvezna je podnijeti prijavu carini.
poster
Posebnu pozornost potrebno je obratiti i na unos lijekova. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela države proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika). Unošenje lijekova koji sadrže drogu za osobne potrebe putnika moguće je u količini potrebnoj za liječenje najviše do 5 dana, i to uz posjedovanje medicinske dokumentacije iz koje proizlazi nužnost uzimanja odnosnog lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde).
Ako je riječ o osobama koje su na terapiji protiv malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne upotrebe.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
