Panorama
Na snagu stupila europska direktiva AFIR: Evo što to znači za vozače diljem Europe
Osim što propisuju broj i snagu punionica, nova pravila trebala bi olakšati i plaćanje na punionicama.
Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.
Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila, piše Zimo.
Električna vozila, ilustracija
Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.
Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila.
Punionice za osobna vozila na autocestama
Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.
Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.
Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.
TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.
Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.
Infrastruktura punionica za kamione i autobuse
AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.
Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.
Jednostavnije plaćanje
Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.
Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.
Zanimljivosti
Baby Lasagna: Ne mogu prihvatiti 50.000 eura, molim Plenkovića da taj novac donira
Baby Lasagna oglasio se nakon što mu je vlada ponudila 50.000 eura. Naime, na sjednici tehničke vlade Andrej Plenković objavio je da će novčano nagraditi Marka Purišića, poznatijeg kao Baby Lasagna, nakon njegovog nevjerojatnog uspjeha i osvojenog drugog mjesta na ovogodišnjem Eurosongu.
Odlučili su mu ponuditi nagradu od 50.000 eura za “ogromnu promidžbu” Hrvatske. Međutim, Marko se sada oglasio i rekao da želi da novac ide u humanitarne svrhe.
“Zahvaljujem hrvatskoj vladi na novčanoj nagradi u iznosu od 50.000 eura. Ipak, te novce ja ne mogu prihvatiti. Mogao bih navesti mnogo razloga zašto, ali prvi, najbitniji i dovoljni je što postoji puno drugih pojedinaca i organizacija kojima će ti novci daleko više pomoći”, napisao je Marko.
“Ovim putem molim gospodina Plenkovića da u moje ime i u ime hrvatske vlade donira 25.000 eura Zavodu za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom Mladen Ćepulić. Nadalje, ostalih 25.000 eura volio bih donirati Zavodu za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica KBC Zagreb. Hvala”, poručio je.
Panorama
Vozači ‘provalili‘ trik kojim izbjegavaju policijske kamere
Pametne policijske kamere trebale bi napraviti red na cestama. No, kako tehnologija kamera napreduje, napreduju i trikovi vozača koji uvijek pronađu način kako izbjeći kaznu.
Najnoviji primjer stiže iz Velike Britanije gdje su vozači pronašli način kako svoje registarske pločice učiniti “nevidljivima”.
Britanski mediji izvještavaju o ‘nevidljivim pločicama‘ koje kamere ne mogu očitati. Riječ je o infracrvenim reflektirajućim registarskim pločicama, poznatim kao 3D ili 4D pločice, piše BirminghamLive, prenosi jutarnji.hr.
U Velikoj Britaniji je, naime, propisana dimenzija pločica, font te boje, no posljednjih godina napredak u tehnologiji proizvodnje doveo je do razvoja različitih vrsta registarskih pločica, uključujući standardne 2D, ali i 3D i 4D pločice.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Situacija se toliko otela kontroli da je policija nedavno predstavila nove kamere koje otkrivaju ‘lažne, nevidljive pločice‘.
Već nakon par dana, uhvaćeno je nekoliko vozača s nevidljivim pločicama i svaki od njih je kažnjen sa 100 funti (116 eura).
Craig Collingswood, član kabineta za okoliš u Gradskom vijeću Wolverhamptona rekao je da njegov grad prednjači u borbi protiv drskih prijestupnika.
‘Ulažemo u ovu najsuvremeniju tehnologiju za odvraćanje i otkrivanje prijestupnika jer su vozne trake za autobuse ključne za učinkovito funkcioniranje mreže javnog prijevoza, a kamere za kontrolu brzine pomažu u zaštiti javnosti od prebrzih vozila i smanjuju vjerojatnost sudara.
Svi vozači mogu očekivati kaznu ako se utvrdi da koriste ove ilegalne metode za izbjegavanje kamera, a vozačima taksija s licencom Wolverhamptona može se suspendirati ili poništiti dozvola‘, zaključuje Collingswood.
Panorama
Austrija: Opada interes za kupovinu električnih automobila, raste potražnja za automobilima s unutarnjim izgaranjem
Procvat električnih automobila usporava. U travnju ove godine na cestama je bilo znatno više novoregistriranih osobnih automobila nego prije godinu dana. Registracije novih automobila porasle su za 15,3 posto na 21.337.
Međutim, povećanje je “uglavnom posljedica značajnog porasta registracija motora s unutarnjim izgaranjem i hibrida, dok je potražnja za električnim automobilima pala treći mjesec zaredom”, rekao je šef austrijske statistike Tobias Thomas.
U usporedbi s travnjem prošle godine, broj novoregistriranih automobila s motorima na klasično izgaranje porastao je za četvrtinu (plus 25,2 posto) na 12.267. Hibridni automobili također su bili u većoj potražnji, pri čemu je potražnja za benzinskim hibridima porasla za oko 10,9 posto na 4555 automobila. S druge strane, čisto električni automobili bili su manje popularni.
