Troškovi stanovanja predstavljaju veliki teret za mnoge ljude u Austriji. To pokazuje istraživanje „Ovako se osjećamo danas” koje je proveo Statistički ured Austrije o posljedicama socijalne krize u drugom kvartalu 2023. Nasuprot tome, u usporedbi s prethodnom godinom manje je ljudi izjavilo da su im se prihodi smanjili, pokazuju podaci objavljeni u utorak.

Za 22 posto stanovništva troškovi stanovanja predstavljaju veliki financijski izazov – vrijednost je za četiri postotna boda viša nego prethodne godine, pokazuje istraživanje austrijske statistike. Brojke su se poboljšale s obzirom na raspoloživa financijska sredstva: dok je u drugom tromjesečju 2022. 37 posto izjavilo da su im se prihodi smanjili u posljednjih dvanaest mjeseci, sada je to 32 posto od ukupno 3300 ispitanika u dobi od 18 do 74.

To je trend koji se nastavlja, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas. Inflacija je i dalje glavni razlog gubitka prihoda. Istodobno, 23 posto prijavilo je povećanje prihoda kućanstva u posljednjih dvanaest mjeseci.

Istraživanje pokazuje da 17 posto ispitanih još uvijek teško spaja kraj s krajem. Udio je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni kvartal i godinu. Te poteškoće posebno su osjetile osobe s niskim prihodima u kućanstvu (44 posto) i osobe iz kućanstava pogođenih nezaposlenošću (42 posto).

Situacija za samohrane roditelje pogoršala se: u prvom tromjesečju 2023. 30 posto osoba u jednoroditeljskim kućanstvima imalo je poteškoća sa svojim prihodima, a u drugom tromjesečju 37 posto.

Nositi se s neočekivanim izdacima koji iznose prag rizika od siromaštva od 1370 eura problem je za 28 posto ispitanih, a vrijednost je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu. 46 posto želi smanjiti svoju potrošnju na veće kupnje. 41 posto želi potrošiti isti iznos na veće kupnje, 14 posto želi potrošiti više.

Kad je riječ o gospodarskoj situaciji u Austriji, ispitani su ostali pesimistični – 60 posto očekuje da će se pogoršati. No, to predstavlja napredak jer je vrijednost prošle godine još uvijek iznosila 80 posto. Deset posto je, međutim, bilo optimistično.

Ministar Johannes Rauch (Zeleni) smatra da se situacija olakšava. “Čak i ako visoka inflacija ostaje izazov za mnoge ljude: Sve u svemu, socijalna situacija se olakšava”, rekao je Rauch u priopćenju za tisak. Rezultate istraživanja koje su financirali Ministarstvo socijalne skrbi i Eurostat vidi kao “potvrdu da vladine mjere djeluju”.

Pouzdana potpora bit će osigurana i iduće godine, a ministar se, primjerice, osvrnuo na valorizaciju obiteljskih i socijalnih naknada te dodatnih 60 eura mjesečno po djetetu za obitelji u riziku od siromaštva.

Momentum institut, koji je blizak predstavnicima zaposlenika, kritički gleda na podatke. Izračunato je da se od početka inflacijske krize krajem 2021. udio ljudi kojima se ne može financirati značajan udio osnovnih životnih potreba povećao za 80 posto.

Primjerice, udio onih koji ne mogu dovoljno grijati svoje domove povećao se za 80 posto na 710.000 ljudi u usporedbi s krajem 2021. godine. Više od pola milijuna ljudi nije si svaki dan moglo priuštiti glavno jelo. Institut preporučuje podizanje svih socijalnih naknada iznad praga rizika od siromaštva. Osnovna podrška za dijete i besplatne, sveobuhvatne usluge skrbi o djeci također su od pomoći.