Connect with us

Religija

Od Austrije do Međugorja biciklima prešli 670 km kako bi sudjelovali na 34. Mladifestu

Objavljeno

na

Tijekom cijele godine tisuće hodočasnika dolaze u Međugorje na različite načine, automobilima, autobusima, pješice… Tako smo ispred crkve sv. Jakova u Međugorju dočekali hodočasnike koji su od Austrije do Međugorja biciklima prešli 670 kilometara kako bi sudjelovali na skorašnjem 34. Mladifestu koji će u Međugorju započeti 26. srpnja. Oni su prema Međugorju krenuli u ponedjeljak, 17. srpnja od samostana zajednice “Marija Kraljica Mira” koji se nalazi na jugu Austrije, te su do Međugorja putovali šest dana prešavši ukupno 670 kilometara.

U Međugorje su, pjevajući pjesmu „Došli smo ti, Majko draga”, stigli danas oko 11:30 sati, te su se odmah uputili do kipa Kraljice Mira ispred crkve sv. Jakova. Nakon što su u podne sa zvucima međugorskih zvona pozdravili Gospu, te se kratko odmorili, razgovarali smo s njima. Hodočašće nam je predstavio Franz Gollowitsch koji je i organizator ovog posebnog hodočašća.

„Ovdje smo došli ja, sestra Kerstin, fra Clemens, te brat i sestra Ferdinand i Veronika. Željeli smo ovo hodočašće napraviti povodom Festivala Mladih i Bogu hvala uspjeli smo iako je bilo jako vruće. Bogu hvala bilo je sve u svemu dobro vrijeme, suho ali vruće, no ono što je posebno bilo jest što je ovoga puta bila manja grupa biciklista, pa se ovo putovanje može i na duhovni način proživljavati. Na početku je bila ravnica, pa su zatim došla brda, ali brda su baš nešto posebno, jer je potreban napor da se pređe preko njih, no to je i jedan proces u nutrini koji se događa i kada je fizički napor velik onda i grupa nekako sraste zajedno, svatko svakome želi biti na pomoć i to je baš ono lijepo što se dogodi.

Ovo je bilo i molitveno hodočašće, posebno jer smo tu imali sreću da su s nama krenuli i sestra Kerstin, kao i fra Clemens i to se baš osjetilo da je ovo bilo posebno duhovno hodočašće. Hodočašće je trajalo šest dana, te smo svakoga dana prelazili između 120 i 130 kilometara, tako da smo ukupno prešli oko 670 kilometara do Međugorja”, kazao je Franz Gollowitsch, a svoje dojmove s nama je podijelio i fra Clemens Brecher, koji je inače trajni đakon.

„Bilo je jako vruće, ali lijepo. Ona dolina između Banja Luke i Bugojna je stvarno nešto prelijepo, već sam tamo prolazio autobusom, no ovo je nešto posebno kada se prolazi biciklom. Tamo sam rekao ljudima kako je taj kraj sličan našem kraju u Austriji, kao u brdima u Alpima. Ovo mi nije prvi dolazak u Međugorje biciklom, jer sam i prije dolazio, no išli smo tada preko Plitvičkih Jezera, pa smo tek pred kraj puta išli kroz Hercegovinu, a ovo je prvi put da smo išli kroz Bosnu. Onaj dio kroz Jablanicu i kroz cijeli kanjon Neretve je nešto predivno. Prije 17 godina, dakle 2006. godine sam u Međugorju dobio poziv za posvećeni život. Dolazak ovdje je svaki put kao dolazak kući, ja češće dolazim u Međugorje, tu i naša zajednica ima kuću, ali ovo je svaki put kao dolazak doma. To je jedan osjećaj kao da dolaziš na jedno zaštićeno i blagoslovljeno mjesto i toga si potpuno svjestan kada dolaziš tu”, kazao je fra Clemens Brecher. Svoje dojmove, također su s nama podijelili i sestra i brat Veronika i Ferdinand.

„Prva dva dana su mi bila dosta teška, no poslije je uvijek bilo lakše. Sada kada pomislim na ovo uspinjanje od Mostara prema Međugorju kako je prošlo odlično, prvoga dana sam mislila da to nikako neću moći. Osjećaj kada smo ušli u Međugorje je bio super, to je nešto lijepo i jednostavno još nisam svjesna da sam to uspjela i da smo sada u Međugorju, još mi treba vremena”, kazala je Veronika Schreitter, a u Međugorje je došao i njezin brat Ferdinand.

„Ovo hodočašće sam nekako lijepo doživio. Kada si cijeli dan na biciklu, to je kao mogućnost da možeš cijeli dan biti i u molitvi i promišljanju. Posebna vrsta molitve je i tada kada se cijeli dan boriš protiv vjetra ili na primjer kada te pretječe onaj veliki kamion, a ti pomisliš ‘Bože moj, hoću li ovo preživjeti?’. Mogu reći da je ovo hodočašće biciklom kao jedna velika škola molitve i povjerenja u Boga. Ovo mi je prvi put da sam došao u Međugorje biciklom, ali mi je i prvi put da sam se zaputio biciklom na neko hodočašće. Ako bi mi se u budućnosti opet pružila prilika i kada bi se formirala ovako jedna skupina tada bih opet ponovio ovo hodočašće”, kazao je Ferdinand Schreitter, inače kandidat za red franjevaca kapucina. Za kraj nekoliko riječi je s nama podijelila i sestra Kerstin Oswald koja je i prošle godine u Međugorje stigla biciklom.

„Prošle godine, krajem kolovoza mi je prvi put bilo da sam došla biciklom na hodočašće u Međugorje i s Franzom Gollowitschem se rodila ideja, pričali smo o tome kako bi došli biciklima i za Festival Mladih, po mogućnosti bi to s mladima organizirali. Ali pošto je u Lisabonu Svjetski dan mladih bilo je manje prijava za dolazak s biciklima, no naša mala grupa se odlučila to učiniti. Pošto ja nisam imala vremena trenirati, jer sam časna sestra, pomislila sam hoću li ovoga puta uspjeti, ali svaki dan sam imala više snage i bilo je bolje. Možda je najljepše iskustvo bilo jedan dan kad je bilo baš teško, bio je jak vjetar koji je puhao u nas, borili smo se protiv vjetra. Pomislila sam ‘Bože moj, što sada hoćeš od nas?’, pa sam molila i sv. Franju da nam ovoga brata vjetra skloni s puta. No sve se to zaboravi kada se dođe ovdje. Kada se ulazi u Međugorje to je nešto posebno, radujemo se ovom trenutku kada ćemo doći u Međugorje. Jednostavno je lijepo i predivno ovdje biti”, kazala je sestra Kerstin Oswald.

Ovi hodočasnici biciklisti će u Međugorju ostati više dana, a također će sudjelovati i na cjelokupnom programu Mladifesta koji će se u Međugorju održati od 26. do 30. srpnja, piše Mateo Ivanković za Radio Mir Međugorje.

Advertisement

Religija

Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs

KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!

Objavljeno

na

pravoslav

Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.

Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.

Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.

Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.

Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.

Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.

Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021 



Nastavi čitati

Religija

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram

Objavljeno

na

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.

Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.

Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.

Nastavi čitati

Religija

Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje

Objavljeno

na

crkva

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.

Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.

Nastavi čitati
LM