Austrija
Austrija: Manje od trećine učenika koristi opciju cjelodnevnog školovanja
U Austriji manje od trećine školaraca trenutno koristi cjelodnevno školovanje, navodi se u odgovoru ministra obrazovanja ÖVP-a Martina Polascheka na zastupničko pitanje NEOS-a.
Konkretno, 29,8 posto djece osnovnih, srednjih i specijalnih škola te nižih razreda AHS pohađalo je cjelodnevni razred ili popodnevnu nastavu u školskoj godini koja je netom završila. Postoje velike razlike ovisno o saveznoj državi i vrsti škole.
Propusnost se kreće od gotovo polovice od šest do 14 godina starosti u Beču do “samo” 16 posto u Tirolu. U Štajerskoj, Salzburgu, Donjoj Austriji i Koruškoj cjelodnevnu ponudu pohađa oko četvrtine učenika.
Osim Beča, iznad austrijskog prosjeka su Vorarlberg i Gradišće (42,1 odnosno 35,5 posto), dok je Gornja Austrija ispod s petinom učenika koje koristi tu opciju. Prema vrstama škola, najveći postotak je u nižim razredima AHS (41,2). U osnovnim i specijalnim školama to je gotovo trećina, u srednjim ni petina.
Iz NEOS-a su za APA-u naglasili da brojke ipak mogu pokazati previše pozitivnu sliku. U Vorarlbergu, na primjer, vrijednost je iskrivljena činjenicom da se u obzir uzima i čisti podnevni nadzor.
“Širenje cjelodnevnih škola odvija se puževom brzinom i još je jedan primjer činjenice da se ništa ne događa u austrijskoj obrazovnoj politici”, kritizirala je glasnogovornica obrazovanja Martina Künsberg Sarre.
Polaschek bi odlučno trebao preuzeti koordinaciju i određivati tempo u džungli nadležnosti između savezne, državne i lokalne vlasti, umjesto da se ne usudi pogledati dalje od vlastite odgovornosti.
Na primjer, njegovo ministarstvo nema informacija o boravku tijekom praznika, a prenamjena škole na cjelodnevni rad također znači da je vrtić zatvoren i postoji praznina u boravku tijekom praznika.
Austrija
Policija upala na “balkansku svadbu” u Beču i izdala brojne prijave
Trebao je to biti najljepši dan u životu mladenaca u Beču-Floridsdorf – ali umjesto suza radosnica, na kraju su na svadbi bile “policijske lisice” i kaznene prijave. Anonimna prijava pretvorila je balkansko vjenčanje iz snova u pravu policijsku akciju. Među “svatovima” skrivala su se 22 ilegalna radnika koji su navodno došli samo na slavlje – a zapravo su u pregačama neumorno pekli, ukrašavali i posluživali goste.
Pomagači su navodno u Beč stigli samo da rade u svatovima i očito su znali više o posluživanju nego o plesu. U slučaju da što pođe po zlu plan je bio da “pomagači” jednostavno tvrde da su u rodu s mladenkom i mladoženjom. No kada je financijska policija upala na mjesto vjenčanja zajedno s policijom i Federalnim uredom za useljeništvo, “fešta” je bila osuđena na drugačiji kraj, piše Heute.
Ministar financija Magnus Brunner komentirao je: “Čak i najromantičnija proslava zahtjeva čisto računovodstvo.”
Uz potporu policije i Federalnog ureda za useljeništvo, slavlje je prekinuto prije rezanja svadbene torte. Rezultat: 22 radnika na crno, 26 prekršaja iz Zakona o socijalnom osiguranju i kazne.
Austrija
1000 dana rata: Austrija pomaže Ukrajinu s još osam milijuna eura
U utorak prije 1000 dana, Rusija je započela svoj agresijski rat protiv Ukrajine. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) upozorio je danas da se nikada ne treba “naviknuti na ovo očigledno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava usred Europe”.
Austrija je od prvog dana čvrsto stala na stranu ukrajinskog stanovništva. Humanitarna pomoć iz inozemnog fonda za katastrofe povećat će se za dodatnih osam milijuna eura.
Pet milijuna eura bit će stavljeno na raspolaganje za projekt humanitarnog razminiranja koji vodi UN-ov Svjetski program za hranu (WFP), a koji ima za cilj obnovu poljoprivrednih sredstava za život u Ukrajini, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Cilj je omogućiti ukrajinskim poljoprivrednicima da ponovno obrađuju svoja polja bez opasnosti. Trenutačno je 174.000 četvornih kilometara u Ukrajini zagađeno minama, što je dvostruko više od površine Austrije.
Još tri milijuna eura otišlo je Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC), Fondu Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Fondu Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA) za humanitarnu pomoć u Ukrajini i Moldaviji. Prema podacima UN-a, najmanje 14,6 milijuna ljudi, uključujući 3,2 milijuna djece, hitno treba humanitarnu pomoć kako bi preživjeli.
Gotovo šest milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu od početka ruskog napadačkog rata, a Moldavija je primila najveći broj raseljenih Ukrajinaca u odnosu na broj stanovnika.
“Svi mi želimo kraj rata, narod Ukrajine to želi najviše od svih. Kao i svaki rat, mora završiti za pregovaračkim stolom. Ali Ukrajini se mir ne može nametnuti. “To mora biti sveobuhvatan, pravedan i trajan mir koji se temelji na međunarodnom pravu i poštuje ukrajinski suverenitet i neovisnost”, nadalje je naglasio Schallenberg. Kada i kako, isključivo je na Ukrajincima.
Austrija
Austrijska policija moli za pomoć: Hitno tražimo ovog tipa
Dosad nepoznatog muškarca sumnjiči se da je od veljače do rujna 2024. izvršio brojne narudžbe na raznim internetskim trgovinama te davao osobne podatke trećih osoba. Šteta je peteroznamenkasta.
Fotografije muškarca su osigurane, a Direkcija državne policije Beč po nalogu Državnog tužiteljstva u Beču moli i za pomoć u identificiranju osobe, prenosi Heute.
Sve relevantne informacije (također anonimne) traže se u policijskoj postaji Hermann Bahr Straße na 01-31310-64350.
