U Austriji manje od trećine školaraca trenutno koristi cjelodnevno školovanje, navodi se u odgovoru ministra obrazovanja ÖVP-a Martina Polascheka na zastupničko pitanje NEOS-a.

Konkretno, 29,8 posto djece osnovnih, srednjih i specijalnih škola te nižih razreda AHS pohađalo je cjelodnevni razred ili popodnevnu nastavu u školskoj godini koja je netom završila. Postoje velike razlike ovisno o saveznoj državi i vrsti škole.

Propusnost se kreće od gotovo polovice od šest do 14 godina starosti u Beču do “samo” 16 posto u Tirolu. U Štajerskoj, Salzburgu, Donjoj Austriji i Koruškoj cjelodnevnu ponudu pohađa oko četvrtine učenika.

Osim Beča, iznad austrijskog prosjeka su Vorarlberg i Gradišće (42,1 odnosno 35,5 posto), dok je Gornja Austrija ispod s petinom učenika koje koristi tu opciju. Prema vrstama škola, najveći postotak je u nižim razredima AHS (41,2). U osnovnim i specijalnim školama to je gotovo trećina, u srednjim ni petina.

Iz NEOS-a su za APA-u naglasili da brojke ipak mogu pokazati previše pozitivnu sliku. U Vorarlbergu, na primjer, vrijednost je iskrivljena činjenicom da se u obzir uzima i čisti podnevni nadzor.

“Širenje cjelodnevnih škola odvija se puževom brzinom i još je jedan primjer činjenice da se ništa ne događa u austrijskoj obrazovnoj politici”, kritizirala je glasnogovornica obrazovanja Martina Künsberg Sarre.

Polaschek bi odlučno trebao preuzeti koordinaciju i određivati ​​tempo u džungli nadležnosti između savezne, državne i lokalne vlasti, umjesto da se ne usudi pogledati dalje od vlastite odgovornosti.

Na primjer, njegovo ministarstvo nema informacija o boravku tijekom praznika, a prenamjena škole na cjelodnevni rad također znači da je vrtić zatvoren i postoji praznina u boravku tijekom praznika.