Sindikalni institut Momentum upozorava na daljnja značajna troškovna opterećenja za stanare. Referentne najamnine već su porasle za 14,4 posto u posljednje dvije godine, a mogle bi porasti za ukupno 28 posto do 2025. godine, upozorio je institut, pozivajući se na predviđanja Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).

Za 2021. korištena je prosječna referentna najamnina od 480 eura mjesečno. U 2022. referentne najamnine porasle su za 5,8 posto, a ove godine za daljnjih 8,6 posto. “To je povećanje od 72 eura. Ako ne dođe do kočenja referentnih najamnina, najamnina će do 2025. porasti na 613 eura”, kaže ekonomist Momentuma Alexander Huber.

Za najmoprimce bi bilo daleko bolje da se ove godine uvede kočnica cijena najma, koja bi omogućila rast najamnina najviše dva posto godišnje. Zatim bi se gore navedena najamnina do 2025. povećala na samo 539 eura mjesečno.

“U usporedbi s 2021., to bi bio dodatni mjesečni trošak od 60 eura”, izračunao je Huber. Podsjetio je da će 80 posto svih prihoda od najma ići najbogatijoj desetini kućanstava.

Kočnicu cijena najma komentirao je i imenovani šef IHS-a Holger Bonin. Protivnik je intervencija u cijene najma jer je “uvijek problem intervenirati u cijene i tržišta jer to utječe na ponudu”.

“Ograničenja cijena najma nemaju koristi ako zbog toga na tržište dolazi manje stanova, a preostali se iznajmljuju po još višim cijenama. Bolja je ciljana potpora za one koji više ne mogu podnijeti stanarinu“, rekao je ekonomski istraživač.

On vidi potrebu za djelovanjem u vezi s klauzulom o automatskom zadržavanju vrijednosti u ugovorima o najmu, jer se oni temelje na indeksu potrošačkih cijena, “a to nije plauzibilno, to nije pravi indeks”.

Šef WIFO-a Gabriel Felbermayr rekao je jučer u ZIB2, s obzirom na prijetnju usklađivanja referentne najamnine u srpnju, da je važno da svi daju doprinos kako bi se postigla ciljana inflacija od dva posto u eurozoni. Pozdravio je razmišljanja o produženju prilagodbi tijekom vremena.

Kočnica cijena najma bila bi “smislena”, jer bi u suprotnom plaće iz kolektivnog ugovora morale najesen porasti snažnije nego u ostatku Europe, jer je i inflacija viša od prosjeka EU-a, upozorio je Felbermayr.