Nakon opsežne akcije krajem ožujka, kada su pripadnici njemačke Carine otkrili 22 radnika iz BiH i Srbije koja su radila “na crno”, ovog tjedna ponovno je provedena kontrola i otkrivena su još četiri radnika “na crno” iz balkanskih zemalja. Ovog puta nije bilo 100 pripadnika Carine, već manji tim istražitelja, ali su uspjeli otkriti četiri radnika bez radne dozvole, rekao je Tomas Ziman, glasnogovornik Carine u Stuttgartu. On je dodao da tri od četiri radnika moraju odmah napustiti Njemačku. – Ta trojica, koja su izvodila elektro i vodoinstalaterske radove, u Njemačku su došla kao turisti, dok četvrti radnik ima boravišnu dozvolu u Njemačkoj, ali ne i radnu – rekao je Ziman, prenosi Vecernji.ba. Dodao je da trojica radnika moraju platiti kaznu te poslati dokaz da su zaista napustili Njemačku. Inače, dvojica radnika su radila za kompaniju koja je već bila na udaru krajem ožujka i protiv koje je pokrenut postupak, piše večernji.ba.

Na zavodu, a rade

U posljednjoj većoj akciji pripadnici njemačke Carine proveli su nekoliko racija na gradilištima diljem Njemačke kako bi provjerili status radnika i tom prilikom otkrili na desetke slučajeva rada “na crno”, uglavnom radnika iz BiH, Srbije, Albanije i Gruzije. Jedna od većih akcija tada je izvedena u Düsseldorfu na gradilištu u Wanheimer ulici, nedaleko od zračne luke. Samo ondje je privedeno 19 radnika koji su radili “na crno”, najviše iz BiH. Svi oni su u međuvremenu napustili Njemačku. S druge strane, BiH se suočava, među ostalim, s nedostatkom upravo ovakvog kadra, piše Vecernji.ba. Istina, na zavodima za zapošljavanje ga ima, ali poslodavci radnike ne mogu pronaći. Kada se pogledaju evidencije zavoda za zapošljavanje, primjetno je da veliki broj prijavljenih zapravo nisu pravi tražitelji posla. Oni su tu uglavnom zbog ostvarivanja određenih prava, kao što je besplatno zdravstveno osiguranje. A kada se javi potreba za radnom snagom, tih ljudi nema ili rade nešto drugo ili su već otišli u inozemstvo, a još uvijek se vode na zavodima kao prijavljeni. Iako je, prema posljednjim podacima, u BiH nezaposleno oko 356.000 osoba, poslodavci se sve češće žale kako nema dovoljno radne snage te traže da se omogući što veći uvoz radnika. Kako je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, na kraju siječnja ove godine bile su 356.072 nezaposlene osobe, što je više za 1749 ili 0,49% u odnosu na prethodni mjesec, a manje za 21.054 nezaposlena ili 5,58% u odnosu na isti mjesec prošle godine, prenosi portal Večernjeg lista BiH. Priopćili su da se nezaposlenost povećala u FBiH za 448 osoba ili 0,16%, u RS-u za 580 ili 0,9%, a u Distriktu Brčko za 722 osobe ili 14,82%.

Česte prijevare

Nezaposleni, ali i oni koji rade, pod svaku se cijenu nastoje domoći Zapada. Pa tako pristaju i na rad “na crno”. Dio radnika iz BiH svjesno, nemajući druge mogućnosti, odlazi u Njemačku raditi “na crno”. Građani zapadnog Balkana, među njima i oni iz BiH, često preko sumnjivih agencija odlaze na rad u Njemačku i druge zemlje EU-a, gdje postaju nevidljivi za sustav, pokazala je i studija o “radnicima bez granica”. Nemali je broj onih koji u potrazi za poslom postaju žrtve prevaranata. U Njemačku odlaze putem različitih prevarantskih agencija te postaju žrtve prijevara, piše Vecernji.ba. Posljednjih godina novinske stupce punile su ispovijesti osoba koje su bile žrtve prijevara. Jedan od slučajeva koji je prije nekoliko godina šokirao bh. javnost bio je prevareni IT stručnjak. Naime, mladiću su rekli da samo uplati 200 eura za mjesečni smještaj i o svom trošku dođe u Spiegelau, bavarsko mjesto blizu tromeđe s Austrijom i Češkom. Obećana mu je i soba samo za njega, dozvola za rad i posao u struci, odnosno – mala gastarbajterska utopija. IT stručnjak iz BiH povjerovao im je i istinu otkrio na najteži način. Čim je stigao u Spiegelau, shvatio je da je bio žrtva prilično jeftine prijevare jer je s pedesetak osoba iz Hrvatske, Srbije i BiH morao dijeliti desetak soba. Dobio je svoj ležaj, ali mu je stanarina odjednom skočila na 500 eura te mu je rečeno da se mora odreći i 15% primanja od svake plaće na “sređivanje papira”. Ubrzo je shvatio da ga ne čeka nikakva IT tvrtka, već mukotrpan rad na građevinskim poslovima. Kap koja je prelila čašu i bila signal za povratak u BiH bio je pokušaj agenata, koji su ga i namamili u Njemačku, da mu oduzmu putovnicu. Sličnu situaciju doživljavaju mnogi radnici iz regije u potrazi za poslom u zemljama EU-a.