Hrvatska
Hrvatska će iz EU fondova do 2027. bespovratno dobiti 9 milijardi eura
Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak su na posebnoj sjednici vlade potpisale Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU do 2027. godine.
Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine, radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije, piše HINA.
Očekuje se da će ta ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz, piše HINA.
Od devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je “ublažavanju klimatskih promjena”, 2,5 milijardi za “radna mjesta i jednakost”, 1,74 milijarde uložit će se u “inovativno i pametno gospodarstvo”, a 1,34 milijarde eura je za “promet”.
Premijer Andrej Plenković je u uvodu vladine sjednice rekao da vrijednost sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a, a da je zajedno s drugim izvorima financiranja Hrvatskoj u idućem desetljeću na raspolaganju 25 milijardi eura namijenjenih razvoju.
Ravnomjerni razvoj po njegovim je riječima jedna od glavnih sastavnica politike hrvatske vlade pri čemu je ključno da svi dijelovi Hrvatske imaju jednake razvojne šanse. “Riječ je o izrazito velikim i izdašnim sredstvima za gospodarske i druge ciljeve”, rekao je premijer.
Više od samoga novca
Povjerenica Ferreira ocijenila je da je sporazum EK-a i Hrvatske “puno više od samoga novca” i predstavlja ono što Hrvatska želi biti te je pozitivan moment u životu Hrvatske, put za ulaganja i ravnomjeran razvoj.
Sporazum po njezinim riječima ima tri ambicije. Prva je rad na stvaranju “pametne i konkurentnije Hrvatske” s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, pri čemu je naglasila da valja proširiti ekonomsku bazu i izvan turizma.
Druga je Hrvatsku učiniti “zelenijom” i usmjeriti je prema “net zero” ekonomiji, a treća poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak je rekla da sporazum otvara brojne mogućnosti za transformaciju društva te je prilika za jačanje hrvatskih regija, posebno slabije razvijenih. Najavila je ulaganja u Liku, Gorski kotar, Dalmaciju, Baniju, Slavoniju i sjevernu Hrvatsku.
Prvi natječaji do kraja godine
Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. očekuju se do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine. Prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.
Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura.
Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Razni ciljevi ulaganja
Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, je jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije. Drugi prioritet, “težak” 51,8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže.
Trećim prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa. Četvrti prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo.
Peti prioritet, “težak” 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica.
Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.
Ciljevi ulaganja su razni – od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dječjem vrtiću, više od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, više od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a između ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.
Četiri prioriteta
Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554,8 milijuna eura, a između ostalog podržava inovacijske klastere, strateška partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduzeća. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura.
Prioritet 2., naziva “jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”, vrijedan je 146,6 milijuna eura, dok treći prioritet, “težak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.
U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3.
Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.
Ulaganja u turizam, zelenu infrastrukturu…
Moguća su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet.
Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.
Naposljetku, tu je i prioritet 4., naziva “pravedna tranzicija”, vrijedan 178,7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.
Hrvatska
Austrijski mediji: Cijene u Hrvatskoj ovo ljeto neće tako jako rasti
Hrvatsku 2024. očekuje rekordna sezona. Unatoč rastu cijena, potražnja je već ogromna.
Proljeće je tu i za mnoge će zasluženi odmor uskoro biti pred vratima. Uz Španjolsku i Italiju, Hrvatska je također popularna turistička destinacija europskih turista. Jadranski raj u 2023. ugostio je gotovo 21 milijun turista, uključujući 8,4 milijuna iz Austrije. Upravo su inflacija i promjena valute iz kune u euro u posljednje vrijeme jako utjecali na cijene – koje su porasle oko deset posto.
Ipak, to nije odvratilo turiste. Mnogi i ove godine svoj godišnji odmor žele provesti u Hrvatskoj. Potražnja je već velika i mnogi su kreveti popunjeni.
Očekujemo izvrsnu sezonu, rekao je Nino Dubretić, vlasnik agencije za iznajmljivanje apartmana, u Informativnom dnevniku HRT-a. Govori se o “rekordnoj sezoni” u hrvatskom turizmu. Već za Uskrs bilo je iznenađujuće mnogo gostiju, prenosi Heute.
To će vjerojatno dodatno potaknuti cijene. Turistički stručnjaci predviđaju da porasta kao lani neće biti. Prema riječima Tomislava Feina iz Udruge hrvatskih putničkih agencija, cijene će rasti znatno sporije nego prethodnih godina. Jednako to vidi i Romeo Draghicchio, direktor Hrvatske turističke zajednice: “Cijene će pratiti inflaciju, ali ona je puno umjerenija nego posljednjih godina.”
Prema riječima turističkih stručnjaka, kapaciteti za ljeto na booking platformama već su uvelike iscrpljeni. U najpopularnijim regijama za odmor Istre, Kvarnera i Dalmacije početkom kolovoza bilo bi tek oko 20 posto raspoloživosti.
Hrvatska
Top ljetna odredišta u Europi: Zašto odabrati Hrvatsku?
Dok se ljeto približava, mnogi putnici počinju planirati svoje odmore i tražiti savršeno odredište za bijeg od svakodnevnice. Dok Europa nudi raznolike mogućnosti za ljetovanje, Hrvatska se izdvaja kao jedno od najatraktivnijih odredišta zbog svoje bogate kulturne baštine, prekrasnih plaža i spektakularne prirodne ljepote.
Jadranska obala Hrvatske nudi nevjerojatne prilike za odmor na plaži. Od dubrovačkih zidina do slikovitih plaža na otocima poput Hvara i Brača, posjetitelji mogu uživati u kristalno čistom moru i obilju sunca. Za ljubitelje aktivnog odmora, Hrvatska nudi i razne vodene sportove poput ronjenja, jedrenja i windsurfinga, pružajući nezaboravne avanture uz obalu.
Nije samo obala Hrvatske impresivna; unutrašnjost zemlje krije brojne ljepote koje čekaju da budu istražene. Nacionalni park Plitvička jezera s svojim spektakularnim slapovima i jezerima predstavlja jedno od najpoznatijih prirodnih čuda Europe. Također, posjetitelji mogu istražiti povijesne gradove poput Splita, Zadra i Dubrovnika te se upustiti u bogatu kulturnu i gastronomsku scenu.
Hrvatska također nudi raznolike smještajne mogućnosti koje odgovaraju različitim proračunima i preferencijama putnika. Od luksuznih hotela na obali do tradicionalnih kamenačkih kuća u unutrašnjosti, svatko može pronaći savršeni smještaj za svoj odmor.
Osim toga, Hrvatska je lako dostupna iz cijele Europe, s brojnim letovima i dobrim prometnim poveznicama. Ovo čini Hrvatsku privlačnim odredištem za sve putnike koji traže ljetnu avanturu.
Dakle, ako tražite idealno odredište za ljetovanje ove godine, razmislite o putovanju u Hrvatsku. S bogatstvom prirodnih ljepota, kulturnih atrakcija i sunčanih plaža, Hrvatska pruža nezaboravno iskustvo koje će ostati urezano u sjećanju još dugo nakon povratka kući.
Hrvatska
Majstori im uništili stan u srcu Zadra, šteta je preko 5000 eura
Daniela Perica, dizajnerica interijera i vlasnica tvrtke DP Interijer iz Vodica o čijim zanimljivim projektima uređenja interijera smo već ranije u nekoliko navrata pisali, ovaj put je pozornost privukla jednom malo drugačijom situacijom. Iako su ovakve priče svojstvene stranim medijima i mi ih često prenosimo, prvenstveno zbog pažnje koju su privukli na društvenim mrežama, a potom i zbog samog sadržaja koji nam nažalost nikome nije stran, ali se zaprao o njemu jako malo priča, ovaj put vam donosimo priču iz vašeg “susjedstva”.
Muke po majstorima su postala naša svakodnevica i malo je onih koji nemaju neku sramotnu priču kada je u pitanju uređenje doma. Počevši od postavljanja cijevi, struje do onog obično najriskantnijeg dijela, a to je postavljanje keramike ili podova. Daniela je ovom prilikom na svojim društvenim mrežama odlučila pokazati što se njoj dogodilo, a nama je detaljnije ispričala cijelu priču, piše jutarnji list.
@dp_interijeri KAKO NAM JE KERAMIČAR UNIŠTIO STAN!!! #pločice #postavljanjeplocica #keramicar #kronike ♬ Motivational – Vioo Sound
– Projekt na kojem radimo je kompletna adaptacija stana. Radi se o stanu u starogradnji u samom srcu Zadra. S izvođačem radova smo prije ovoga odradili jedan manji projekt i sve je bilo u redu. Upravo iz tog razloga izvođača nismo nadgledali cijelo vrijeme, a u konačnici smo imali što vidjeti. Nakon što smo pozvali druge majstore da poprave štetu njihova je pretpostavka bila da u procesu postavljanja keramike u kupaonici nije stavljena impregnacija na zidove, ali i na onaj dio na kojem je postavljena nije bio ispravan način na koji se lijepe pločice (potrebno je ljepilom namazati i pločicu i zid/pod), nikako se nije smjelo ljepilo nanositi u kuglama, pogotovo na podu jer tako ostaju prazni dijelovi na koje kad bi nešto palo pločica puca – objasnila nam je Daniela.
Saznajemo još od Daniele kako je ukupna šteta bila 5000 eura za sve troškove (vađenje pločica, štemanje, novi knauf na zidovima, odvoz šute, novi materija i nove pločice) koje je u konačnici podmirio izvođač. Dok će se financijska šteta za klijenta očitovati kroz gubitak od potencijalnog najma, a vremenski je projekt unazađen mjesec i pol dana.
Video koji je dizajnerica podijelila na svom TikTok profilu postao je viralan i prikupio preko 500 000 pregleda.
You must be logged in to post a comment Login