Connect with us

Hrvatska

Europska unija uskoro uvodi digitalni novčanik, evo što se mijenja za građane

Objavljeno

na

Europska komisija prošle je godine predstavila tzv. Digitalni kompas, u kojem se navode planovi za digitalizaciju unutar Europske unije u tekućem desetljeću, do 2030.

Projekt koji bi trebao ugledati svjetlost dana početkom 2024. je tzv. EU digitalni novčanik, a ove jeseni započinje i pilot-projekt kao pripremna faza. Procjenjuje se da će usvajanje EU digitalnog novčanika donijeti korist za EU od oko 9.6 milijardi eura, a tijekom razdoblja od pet godina planira se otvoriti i 27.000 radnih mjesta.

Što je EU digitalni novčanik?

Riječ je o projektu Europske komisije koji predvodi predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen, a njime se želi još bolje povezati članice Europske unije kroz jedinstveni digitalni identifikacijski sustav piše Index.hr.

Tzv. Europski digitalni novčanik omogućit će građanima Europske unije da sigurno pohrane dokumente i osobne podatke u aplikaciji koja će izgledati kao proširena verzija onog što trenutno koristimo kroz aplikacije Google wallet ili Apple wallet.

Primjerice, moći ćemo pohraniti dokumente poput osobne iskaznice i vozačke dozvole, ali i medicinsku dokumentaciju, bankovne kartice, diplome i sl. Svi ovi dokumenti bit će pohranjeni na jednom mjestu i dostupni u nekoliko klikova preko mobilne aplikacije. Tako ćemo mobitelom moći autorizirati svoj identitet i pristupiti brojnim javnim i privatnim uslugama unutar cijele Europske unije.

Benefiti za građane EU

Do 2030. sve bitne usluge iz područja javne uprave trebale bi biti dostupne online, a procjene su da će 80% građana koristiti digitalni identitet za pristup ovim uslugama. Građani će sami imati slobodu da odluče žele li koristiti ovu mogućnost ili ne.

Najveća prednost je to što će se umjesto obilaženja šaltera i prikupljanja papira većina usluga moći obaviti digitalno pomoću mobitela. EU digitalni identitet moći ćemo koristiti u svim zemljama članicama, što će olakšati građanima sve procese vezane uz javnu upravu, ali i putovanja, zdravstvo, obrazovanje i sl.

Primjerice, kroz ovaj sustav studenti će se moći prijaviti na sveučilišta i stipendije diljem Europske unije, moći ćemo lakše prijaviti boravište u nekoj drugoj zemlji članici, otvoriti račun u banci u inozemstvu, a bit će olakšano i podizanje lijekova u ljekarnama u inozemstvu.

Svu potrebnu dokumentaciju moći ćemo pohraniti u digitalnom novčaniku, što će olakšati i administraciju. Osim što nećemo više morati fizički pribavljati i nositi sve papire, neće više trebati ni ovjeravati kopije dokumenata kod javnog bilježnika pa će, osim uštede vremena, ovo donijeti i uštedu novca.

Hrvatska je svojim građanima već omogućila digitalni identitet

Hrvatska je jedna od država Europske unije koje su svojim građanima već omogućile digitalni identitet. Uz portal e-Građani, pomoću kojeg možemo pristupiti uslugama javnog sektora unutar Hrvatske, od 2. kolovoza 2021. koristi se i tzv. druga generacija elektroničke osobne iskaznice (eOI Gen 2).

Nova osobna iskaznica je potpuno interoperabilna, što znači da građani Hrvatske mogu koristiti sve e-usluge drugih država članica EU. U potpunosti je usklađena sa zakonodavstvom Europske unije, a posjeduje šest novih značajki kojima se digitalizira javna uprava, smanjuje nepotrebna administracija i građanima olakšava svakodnevica.

Nove osobne iskaznice sadržavaju i matični broj osiguranika (MBO) pa služe i kao zdravstvena iskaznica, a ugrađen im je i beskontaktni čip koji omogućuje biometrijsku identifikaciju pa se može koristiti kao elektronički putni dokument kako bi se brže prošlo kroz granične procedure na e-Gate sustavima u zračnim lukama.

Sada možemo i potpisivati dokumente na daljinu

Zahvaljujući biometrijskom identifikatoru, građani sada mogu koristiti i mobilni identitet, što je najvažniji novitet osobnih iskaznica druge generacije. Uz novu e-osobnu, građani mogu na daljinu potpisivati različite elektroničke dokumente pomoću jednostavne i besplatne mobilne aplikacije Certilia, koju je razvila Agencija za komercijalne djelatnosti (AKD).

Putem mobilne aplikacije Certilia građani Hrvatske sada mogu potpisivati zahtjeve za kredite, ugovore za kupnju ili prodaju nekretnina i sl. na daljinu, bez potrebe za fizičkim potpisivanjem dokumenata. Ova aplikacija služi i kao vjerodajnica visoke razine pa omogućava i pojednostavljeni pristup portalu e-Građani, a posjeduje kvalificirani udaljeni potpisni certifikat, koji ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis.

Osim korisnika nove eOsobne, mobilnu aplikaciju Certilia također mogu koristiti i svi građani koji su aktivirali i koriste elektroničku komponentu osobne iskaznice prve generacije. Građani koji imaju osobnu iskaznicu s čipom, a koji nisu aktivirali digitalni dio osobne iskaznice, ne moraju mijenjati dokument već samo zatražiti novi PIN, odnosno inicijalne podatke za registraciju i aktivaciju, u bilo kojoj policijskoj upravi.

Iz AKD-a kažu kako je od svih država članica Europske unije hrvatska osobna iskaznica sada tehnološki i funkcionalno najnaprednija. Time smo se pozicionirali uz bok Estoniji, za koju se godinama smatra da ima jedan od najrazvijenijih nacionalnih sustava osobnih iskaznica u svijetu.

Kako aktivirati i koristiti elektroničku osobnu iskaznicu?

Prvo izdavanje nove osobne iskaznice za djecu do 18 godina je besplatno, a ostali je plaćaju 100 kuna. Svi korisnici elektroničke osobne iskaznice koja ima čip, bila to e-osobna prve ili druge generacije, mogu aktivirati i koristiti i mobilnu aplikaciju Certilia. Da biste je aktivirali, uz elektroničku iskaznicu vam je potrebno sljedeće:

– sigurnosna omotnica koju ste dobili s eOI koja sadrži podatke za aktivaciju eOI (ako ste je izgubili, nove podatke možete zatražiti u bilo kojoj policijskoj postaji ili upravi u RH)
– računalo s pristupom internetu
– čitač pametnih kartica u skladu sa specifikacijama (ako nemate računalo s integriranim čitačem, potrebno je osigurati vanjski USB čitač kartica koji možete kupiti u uredima Hrvatske pošte ili u trgovinama s informatičkom opremom)
– besplatni softverski paket eID Middleware (moguće ga je preuzeti s web stranice eOI, a nakon instalacije preporučuje se ugasiti i ponovno pokrenuti računalo).

Iz Agencije za komercijalne djelatnosti dodaju i kako su u određenim policijskim postajama dostupni mobilni kiosci na kojima je moguće aktivirati e-osobnu i aplikaciju Certilia pa ne morate kupovati ili posuđivati čitač kartica, već to možete obaviti tamo. U Zagrebu ih možete pronaći u policijskim upravama u Heinzelovoj i Petrinjskoj, a o vama najbližem kiosku za aktivaciju možete se raspitati u najbližoj policijskoj upravi.

Više informacija o samom procesu aktivacije možete doznati na službenoj web stranici eOI ili u videu niže.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura

Objavljeno

na

By

Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.

Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.

Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH

Objavljeno

na

By

Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.

Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.

Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.

Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili

Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne ​​zemlje EU kao ilegalni migranti.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.

Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine

Objavljeno

na

By

Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.

Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.

Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.

Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.

Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.

Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.

Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.

Nastavi čitati
LM