Austrija
Raste broj tražitelja azila u Austriji
Ilegalne migracije ponovno su u porastu. Kako bi se tome suprotstavili, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner i guverner Christopher Drexler (obojica ÖVP) razgovarali su u srijedu o sigurnosnom sporazumu između savezne i državne vlade – tako se u Spielfeldu aktivira “upravljanje granicom”.
Povrh svega, rat u Ukrajini je doveo do vrtoglavog porasta broja ljudi koji traže azil u Austriji: 58.000 stanovnika Ukrajine, uglavnom žena i djece, trenutno prima osnovne usluge u Austriji, a od toga ih je u Štajerskoj 6.200.
No, također je značajan porast tražitelja azila iz Indije, Tunisa i Maroka, koji često dolaze u Austriju, uglavnom u Gradišće, preko bezviznih zračnih luka u Beogradu i Istanbulu, a dalje krijumčarskim rutama.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner govorio je u srijedu o “tvrdoj ruci” koja je sada potrebna, “jer smo trenutno u situaciji u kojoj imamo sustav na granici svoje otpornosti, jer imamo više zahtjeva za azil nego što smo imali dugo vremena – 42.000 zahtjeva za azil u prvih sedam mjeseci. A budući da je Gradišće preopterećeno, ovdje nam treba podrška.”
Štajerska bi trebala pomoći Gradišću posebno u Spielfeldu oko prikupljanja i registracije ljudi. Prema Karnerovim riječima, to treba učiniti što je brže moguće, kako bi se onda postupci mogli što brže procesuirati. Infrastruktura – također poznata kao “upravljanje granicom” – i dalje je ista kao i 2015., osoblje je već povećano.
Cilj je sada zaustaviti ilegalnu migraciju, rekao je guverner Christopher Drexler (ÖVP): “Situacije kao 2015. ne smiju se ponoviti ni pod kojim okolnostima i zato danas poduzimamo mjere, uključujući tzv. antimarketing u zemljama podrijetla. Vjerujem da moramo raditi zajedno na europskoj razini kako bismo ukinuli bezvizni režim za Indijce ili Pakistance, na primjer u Srbiji. Također bi se na europskoj razini trebalo raspravljati o tome mogu li se postupci azila provoditi u sigurnim trećim zemljama.”
Međutim, ljudi koji su došli u Austriju također moraju biti negdje smješteni. O osnivanju izbjegličkog doma u Kindbergu raspravlja se mjesecima. Karner je u srijedu rekao: “U tijeku su razgovori između uključenih strana – savezne agencije za potporu skrbi, općine i države. Razgovori idu dobro, o drugim detaljima neću govoriti za medije.” U svakom slučaju, nastavio je ministar, odluka bi se mogla donijeti ove godine.
Ali toj odluci ima i otpora. Općina je u ljeto pokrenula peticiju “Za humanu politiku azila i izbjeglica i protiv masovnog smještaja u Kindbergu”, a FPÖ želi iznijeti planirane četvrti na stol na posebnoj sjednici državnog parlamenta u četvrtak .
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login