Hrvatska
CRO Demoskop: Rekordan pad Plenkovićevog HDZ-a
U emisiji RTL Danas objavljena je nova anketa koju je RTL napravio u suradnji s Promocijom plus.
Agencija Promocija Plus ekskluzivno je istraživanje za RTL provela od 1.- 3. rujna, dakle nakon uhićenja petorke u pljački INA-e, od kojih su dvoje i članovi vladajuće stranke. Jesu li i koga birači zbog toga kaznili?
Rejting stranaka
Milijarda kuna i to još ukradena na plinu od čije cijene građani strahuju, je bilo ipak malo previše za hrvatske birače. Tako da su stradali rejtinzi i HDZ-a i Vlade i premijera.
No, da su izbori danas HDZ bi i dalje bio relativni pobjednik, ali s čak tri postotna poena manjom potporom nego prošli mjesec (rujan 24,2 posto – kolovoz 27,1 posto), što je i najveći međumjesečni pad HDZ-a od kad ga je 2016. preuzeo Andrej Plenković. SDP na aferi INA nije profitirao, završio je na 16,6 posto (16,1 posto u kolovozu), kao i Možemo koji stagnira na trećem mjestu s 10,6 posto, jednako kao i u kolovozu.
Jedini koji još lovi doticaj s prvom trojkom je MOST koji je ovaj mjesec na 9 i pol posto i puše za vrat platformi Možemo (MOST bio na 8,4 posto u kolovozu). Domovinski pokret jedini je koji još prelazi izborni prag (rujan 5,5 posto – kolovoz 5,8 posto), dok se na oko 2 posto kreću Centar (rujan 2,2 posto – kolovoz 1,9 posto) i HSS (rujan 1,8 posto – kolovoz 1,3 posto).
Među prvih deset stranaka još su se ugurali Fokus (rujan 1,6 posto – kolovoz 1,3 posto), Živi zid (rujan 1,6 posto – kolovoz 0,9 posto) i Socijaldemokrati (rujan 1,3 posto – kolovoz 1 posto), a druga najjača snaga u zemlji, nakon HDZ-a su neodlučni građani (18,1 posto) koje stranke i njihovi lideri na izborima tek trebaju pridobiti.
Najpozitivniji političar
Strankama i liderima za privlačenje neodlučnih birača svakako treba pozitivna percepcija koju već godinu i pol čvrsto na vrhu ljestvice drži predsjednik Republike Zoran Milanović (rujan 16,4 posto – kolovoz 16,8 posto). On je u blagom padu za razliku od premijera Plenkovića kojega je afera INA spustila na 15 posto (bio na 16 posto u kolovozu). Treći najpozitivniji hrvatski političar trenutno je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (rujan 4,8 posto – kolovoz 4,6 posto).
Redoslijed prve trojke isti je kao u kolovozu, a za njima ikone desnice koje bilježe svoje najbolje rejtinge ikad: MOST-ovac Miro Bulj i čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava s oko 2 posto najviše su dosad na ljestvici hrvatskih političara (Bulj u kolovozu bio na 0,4 posto, a Penava na 1,6 posto). Društvo im čine bivši ministar Zdravko Marić (rujan 1,9 posto – kolovoz 4,4 posto) i splitski gradonačelnik Ivica Puljak (rujan 1,8 posto – kolovoz 1 posto).
U prvih deset još su čelnici ljevice Peđa Grbin (rujan 1,2 posto – kolovoz 1,5 posto) i Sandra Benčić (rujan 1 posto – kolovoz 1,8 posto) te Mostovac Marin Miletić (rujan 0,9 posto – kolovoz 0,9 posto). Zanimljivo je i kako su u top 10 čak četvorica predsjednika stranaka, ali ne i šef MOST-a koji u ovoj desetorki ima čak dva člana, no Bože Petrova nema. A još nema ni nikoga tko bi ugrozio najpozitivnijeg gospodina Nitko (29,2 posto).
Najnegativniji političar
Listu negativnih tradicionalno predvode čelnici države. Premijeru stiže kazna za INA-u. Negativna percepcija porasla mu je za čak tri postotna poena (rujan 29,2 posto – kolovoz 26,7 posto), dok se nakon kolovoške šutnje i apstinencije od javnih svađa negativna percepcija predsjednika drastično smanjila – za gotovo 9 postotnih poena (rujan 13,7 posto – kolovoz 22,5 posto). Čvrsto treće mjesto najnegativnijih drži Milorad Pupovac (rujan 4,9 posto – kolovoz 5,4 posto).
Crnu listi nastavljaju šefovi SDP-a i Sabora Grbin (rujan 2,3 posto – kolovoz 0,9 posto) i Jandroković (rujan 2 posto – kolovoz 1,6 posto), te ministri Mario Banožić (rujan 1,7 posto – kolovoz 2,5 posto) i Grlić Radman (rujan 1,7 posto – kolovoz 1,5 posto). Božo Petrov nije ušao u top 10 pozitivaca, ali jest negativaca (rujan 1,7 posto – kolovoz 0,1 posto), kao i Vili Beroš (rujan 1,7 posto – kolovoz 2,3 posto) i Marin Miletić (rujan 1,4 posto – kolovoz 0,2 posto).
Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora
A kako ih vi birate, imate ih pravo i ocijeniti – čvrstu trojku i dalje dajete predsjedniku Republike (rujan 2,77 – kolovoz 2,74), dok ste Vladu ocijenili najnižom ocjenom dosad u mandatu premijera Plenkovića (rujan 2,15 – kolovoz 2,31). Dovoljan – dva dajete i Hrvatskom saboru koji je na raspustu do polovice rujna (rujan 2,20 – kolovoz 2,19).
A kad na računu umirovljenika koji se bavi maslinama završi pola milijarde kuna, a firma poduzetnice tekstilom bez ijednog zaposlenog zaradi 24 milijuna u manje od godine dana – pitamo se u kojem smjeru ide država: vas gotovo 80 posto smatra u pogrešnom smjeru (u kolovozu je 70,2 posto i ispitanika smatralo da država ide u pogrešnom smjeru), no i 13 je posto ispitanih koji u svemu vide dobar smjer države (u kolovozu 17,5 posto ispitanika smatralo da država ide u dobrom smjeru), što je inače najniža razina još od 2016. godine i krize Oreškovićeve vlade.
Napomena: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 1.- 3. rujna na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/-2.77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login