Connect with us

Vijesti

Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju

Objavljeno

na

Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.

Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.

Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.

To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.

“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.

Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.

“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.

Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).

SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.

Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.

Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.

Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.

Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.

WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.

Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.

Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.

I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.

Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.

Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.

Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.

“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.

“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Račun u restoranu bio 2376 €, žena na internetu pitala za savjet oko napojnice

Objavljeno

na

Ogroman račun u restoranu zaintrigirao je internet. Majku djece nekoliko je puta zanimalo: Koliko treba dati napojnicu s takvim iznosima?

Povod je bio nešto vrlo posebno: kćerin 18. rođendan. To je dostojno proslavila obitelj iz Ruhrskog područja. 40 gostiju, zatvoreno društvo – i to košta. Točno 2376 eura, napisala je majka slavljenice na Twitteru – X. Za pomoć se obratila internetu: Koliko treba dati napojnice za toliki iznos?

Broj reakcija je bio ogroman. Zajednica je odgovorila s konkretnim prijedlozima, ali njihov je raspon bio jednako velik kao i originalni račun. Dok neki više vole štedjeti i ne vide zašto bi davali napojnicu, drugi očito nose hlače donacije.

U raspravi je sudjelovala i direktorica informiranja PULS24 i moderatorica Corinna Milborn: “Htjela bih 15 posto. Ali 10 posto je minimum. Ništa nije frustrirajuće za osoblje kada cijelu večer radite za grupu i onda odete kući s napojnicom kao da se radi o stolu za četiri osobe.”

Drugi su komentatori otišli čak i korak više, preporučujući 20 posto. Ovi američki uvjeti bi rođendansku proslavu poskupjeli na oko 3000 eura.

Ni za nju nije bila opcija da ne daje ništa: “Imali smo 5-6 ljudi vezanih uz nas (kuhinja, pult, servis)”, opisuje početnu situaciju. I na kraju su svi gosti napustili restoran siti i zadovoljni.

Mnogi drugi također smatraju da je davanje premale napojnice sramota. Neki navode osobna iskustva sa škrtcima: “Upravo smo imali još jedan događaj za vikend na kojem je račun bio 1.084 eura i onda je plaćeno: “1.090 eura”.

Fotograf i sportaš sa sramom se prisjetio božićnog domjenka tvrtke s jedanaest ljudi: “Račun je bio 370,40 eura. Ovlašteni potpisnik platio je karticom tvrtke 375 eura. 4,60 eura bila je napojnica.” Volio bi da je dao više, uvjeravao je, jer je usluga bila “savršena”.

Na kraju je majka odabrala zlatnu sredinu s napojnicom od 10 posto. “Dala sam 2600 eura”, objavila je svoju odluku. Sve je platila u gotovini u novčanicama od sto eura i zamolila da se pri podjeli stvari uzme u obzir i osoblje u pozadini.

Oštro je odgovorila kritičarima koji su je optuživali za rastrošnost zbog visokog računa. Njeno pitanje posebno pokazuje da ona rijetko mora platiti toliki iznos. I u redu je ponekad slaviti: “Postojao je dobar razlog i ne radimo to svaki dan.”

Nastavi čitati

Svijet

Nisu se pridržavali pravila u avionu, kazna 530 eura

Objavljeno

na

By

Zbog nepridržavanja sigurnosnih uputa osoblja u zrakoplovu dvoje putnika sada mora platiti kaznu od gotovo 530 eura. Incident se dogodio tijekom leta iz Pekinga za München. Francuskinja i Francuz petljali su po ručnoj prtljagi iako je avion upravo slijetao.

Par je nekoliko puta zamoljen da sjedne i zakopča se – ali uzalud. Čak su i zamolbe pilota bile neuspješne. Njih su dvojica svojom prtljagom blokirala izlaz za nuždu Lufthansinog zrakoplova iz Pekinga. Zbog toga je pilot bio prisiljen ranije zaustaviti zrakoplov prilikom slijetanja u München i pričekati policijsku patrolu koja je već bila obaviještena.

Policajci su 32-godišnjaka i 28-godišnjaka priveli u postaju. Ondje su prekršajno prijavljeni i kažnjeni s oko 530 eura.

Nastavi čitati

Svijet

Čovjek koji boluje od raka osvojio 1,3 milijarde na lutriji

Objavljeno

na

By

Imigrant iz Laosa koji boluje od raka osvojio je 1,3 milijarde dolara jackpot na lutriji u SAD-u. 46-godišnji Cheng Saephan odmah je najavio da će dobitak podijeliti sa svojom suprugom i poznanicom s kojom inače uplaćuje listiće.

Lutrijska kompanija u američkoj saveznoj državi Oregon predstavila ga je kao sretnog kupca dobitnog listića na konferenciji za novinare u ponedjeljak (po lokalnom vremenu) – postupak koji je u Sjedinjenim Državama sasvim uobičajen i koji za dobitnika znači odgovarajuću medijsku pompu. Saephan se zasjao i podigao veliki ček fotografima.

Otac dvoje djece, koji je emigrirao u SAD 1994., rekao je da boluje od raka osam godina i da je prošlog tjedna primao kemoterapiju. Ali sada su njegove molitve uslišane. Njegova je obitelj sada zbrinuta i može potražiti dobrog liječnika.

Saephan je kupio više od 20 ulaznica. Kada je nakon izvlačenja u hrpi pronašao sretni listić s točnom kombinacijom brojeva, odmah je nazvao svoju 55-godišnjeg prijateljicu koja je sudjelovala u kupnji listića. Bila je u autu na putu za posao, rekao je Saephan. Rekao joj je da više ne mora raditi. Drugu polovicu novca dijeli s 37-godišnjom suprugom, a njime između ostalog želi kupiti i kuću.

Nastavi čitati
LM