Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
Vijesti
U Beču vodoinstalater u staroj kući pronašao blago vrijedno 2 milijuna eura
Vodoinstalater je u utorak tijekom radova na obnovi pronašao škrinju s blagom u kojoj je bilo nevjerojatnih 30 kilograma zlatnika.
Ovako sreća i nesreća mogu biti bliski: građevinski radnici su početkom tjedna izvodili radove na obnovi stare vile u Penzingu. Nakon sanacije podrumskog prostora na red je došao i vodoinstalater. Zanimljivo radnici koji su prethodno radili u zemlji su vidjeli nekakav čudan konopac, no nisu ga dirali.
U utorak je instalater došao na mjesto radova i odlučio je pratiti taj konopac. Najprije je pokušao izvući konop iz zemlje – bez uspjeha.
No uz pomoć lopate vidio je da on vodi u zemlju, a nakon toga i do metalnu kutiju koja je prije mnogo godina bila postavljena u pod odnosno “deku” kuće. Metalna kutija ostavila je vodoinstalatera i sve prisutne u velikom šoku. Prema pronalazaču unutra je bilo bezbroj zlatnika težine oko 30 kilograma. Vrijednost je ogromna. Današnja vrijednost zlata bila bi oko 2,3 milijuna eura. Vodoinstalater je zapravo u podrumu vile otkrio očito zaboravljeno blago za koje nitko nije znao.
Prema austrijskom zakonu § 398 ff ABGB, nalaznik i zemljoposjednik svaki stječu polovinu zajedničkog vlasništva nad blagom. Dakle, vodoinstalater je zapravo došao do otkrića života.
Čitatelj “Heute-a” Armin bio je tu i ispratio nevjerojatan događaj. Sumnja da je škrinja s blagom bila skrivena u vili prije posljednjeg svjetskog rata. “Tako nešto je stvarno nevjerojatno. Na gradilištu sam od svoje 15. godine. Tu i tamo nađeš pokoji novčić – ali ovakvo otkriće je nevjerojatno”, smije se Armin u razgovoru za “Heute”.
Ali na koliko zlatnika ima pravo instalater? To još nije potpuno jasno. Pravno bi to trebalo biti “otkriveno blago.” To znači: Prema § 398 ff ABGB, nalaznik i posjednik mogu biti nagrađeni s polovicom blaga. Vodoinstalater je tako moguće došao do otkrića života i dobio bi zlato vrijedno više od milijun eura.
Svijet
Scholz telefornirao s Putinom
Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) razgovarao je danas telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovor je trajao sat vremena i bio je prvi kontakt od prosinca 2022., rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
Scholz je u razgovoru zamolio Putina “da pregovara s Ukrajinom”. Oni moraju imati za cilj pravedan i trajan mir, rekao je Hebestreit nakon telefonskog razgovora.
Njemački kancelar ponovno je osudio “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i pozvala predsjednika Putina da ga prekine i povuče trupe”.
Scholz je već najavio da je spreman razgovarati s Putinom o daljnjem razvoju događaja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače 2022.
Nakon SAD-a, Njemačka je najveća podrška vladi u Kijevu. No, kancelar redovito naglašava kako se mora spriječiti daljnja eskalacija i izravno uplitanje Zapada u rat.
Zato, osim nekoliko iznimaka, Scholz odbija dopustiti Ukrajini da napada ciljeve na ruskom teritoriju oružjem koje joj je isporučila Njemačka. Kancelar također ne želi isporučiti krstareću raketu Taurus dometa 500 kilometara, unatoč opetovanim zahtjevima Ukrajine.
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
You must be logged in to post a comment Login