Ekonomija
U Austriji sve više dolazi do izražaja nedostatak ugostiteljskog osoblja
Kod AMS-a Donje Austrije trenutno je u gastronomiji registrirano više od 2.500 slobodnih radnih mjesta. To čini situaciju za mnoge tvrtke sve nesigurnijom. Situacija je “vrlo ozbiljna”, kaže predsjednik udruge Mario Pulker u intervjuu za „NÖ heute“.
Ugostitelj Mathias Strunz u Ratzersdorfu u St. Pöltenu ne može se požaliti na premalo gostiju, već na premalo osoblja: “Imamo dovoljno gostiju, no ne i osoblja”, kaže. Troje novih zaposlenika “dobro bi došlo”, pri čemu bi se morala popuniti dva mjesta u servisu i jedno u kuhinji.
Prije godinu dana Strunz je pokušao potražiti osoblje preko AMS-a. Međutim, nije dobio nijednu prijavu. Sudbina s kojom nije sam. U roku od godinu dana, od svibnja 2021., broj slobodnih mjesta kod AMS-a Donje Austrije porastao je za gotovo dvije trećine. Krajem svibnja 2022. godine na AMS-u Donje Austrije bilo je slobodno 2.502 radna mjesta.
Mathiasu Strunzu trenutno pomažu prijatelji koji uz glavni posao kod njega rade honorarno. I sam, kaže radi od 7 do 23 sata. Zašto se nitko ne javlja, za njega je misterij: „Mi smo tvrtka u St. Pöltenu s pristupačnosti javnim prijevozom. Nedjeljom smo zatvoreni, državnim praznicima smo zatvoreni.”
Isto vrijedi i za ugostitelja Hansa-Jörga Hinterleithnera u Hofamt Prielu (okrug Melk). Također očajnički traži zaposlenike i ne može objasniti zašto ni on ne može pronaći zaposlene. U interesu zaposlenika Hinterleithner je čak odlučio uvesti četverodnevni tjedan. Sada je otvoren od srijede do subote kako bi i zaposlenici mogli uživati u obiteljskom životu. No, ipak prijave nisu stizale. Nitko se ne prijavljuje na oglašena slobodna radna mjesta.
Općenito, četverodnevni tjedan je trenutno trend koji je vrlo uočljiv, kaže predsjednik odjela za gastronomiju Mario Pulker u intervjuu za „NÖ heute“. Mnoge tvrtke su ih već predstavile. “Mislim da poduzetnici ovdje moraju puno promijeniti svoje razmišljanje”, kaže Pulker, koji također naglašava da četverodnevni tjedan nije izvediv za sve.
Zbog nedostatka osoblja situacija je sada “vrlo ozbiljna”, kaže Pulker. Mnoge tvrtke morale bi ograničiti svoje radno vrijeme ili čak zatvoriti na nekoliko dana. Na njega je, kaže, utjecalo i to što je morao smanjiti radno vrijeme u kuhinji i opcije jelovnika u svom restoranu.
Prema Pulkeru, jedan od razloga akutnog nedostatka osoblja je pandemija. Pogotovo nakon posljednjeg zatvaranja, mnogi su se zaposlenici morali prekvalificirati. To dokazuju i brojke s AMS-a. Samo u prva tri mjeseca ove godine 654 osobe u Donjoj Austriji prešle su iz ugostiteljskog obrta u neku drugu ekonomsku granu.
Ekonomija
Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu
Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.
U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.
Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.
U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.
Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.
Austrija
Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji
Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.
Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.
Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:
Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:
| Einkommen (2023) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2023) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 11.693 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 19.134 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 32.075 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 62.080 Euro | bis 66.612 Euro | 41 % | 40 % |
| bis 93.120 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
You must be logged in to post a comment Login