Svijet
Rusija upozorila Europu: “Platit će visoku cijenu za naftni embargo”
Rusija je u četvrtak obećala ubrzati pregovore o povećanju isporuke plina Kini i upozorila da će Europa platiti visoku cijenu za svoj naftni embargo protiv Rusije.
Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak rekao je da će viši troškovi za energente u Europi iznositi dodatnih 400 milijardi dolara te da bi se Europa mogla suočiti s nedostatkom naftnih derivata.
Novak nije rekao na koji se period referira.
Rusija se uvelike oslanja na svoj više milijardi dolara vrijedan izvoz energije, dok Europska unija više od polovice plina uvozi od Rusije, pa je ranjiva na poremećaje u opskrbi.
Čelnici EU-a dogovorili su embargo na rusku naftu za koji kažu da bi mogao smanjiti ruski izvoz nafte u Europu za 90 posto. Novak je predvidio da bi plan smanjenja uvoza nafte mogao dovesti do nestašice naftnih derivata na europskom tržištu, piše HINA.
Govoreći na vodećem ruskom međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, također je okrivio “loše planiranje energetske sigurnosti” u SAD-u i Europi za rekordno visoke cijene energenata i rastuću inflaciju.
Rusija kaže da može prebaciti izvoz energije iz Europe u zemlje poput Kine i Indije kako bi nadomjestila gubitke u Europi.
Međutim, Novak je rekao da bi rusku energetsku infrastrukturu – većinom usmjerenu na opskrbu zapadnih susjeda – trebalo razviti kako bi se osiguralo da cjevovodi i opskrbne rute mogu doseći nova tržišta i isporučiti veće količine nafte i plina.
Čelnik ruskog energetskog diva Gazproma Aleksej Miller je pak u četvrtak poručio da ne vidi rješenje za problem na kompresorskoj stanici Portovaja, dijelu plinovoda Sjeverni tok 1 kojim se ruski plin isporučuje Njemačkoj.
Gazprom je posljednjih dana smanjio kapacitet duž plinovoda Sjeverni tok 1 na samo 40 posto uobičajenih razina navodeći kao razlog odgođeni povrat opreme koju servisira njemačka kompanija Siemens u Kanadi.
Miller je rekao da zbog sankcija tvrtka ne može dobiti natrag opremu, dok je Njemačka to objašnjenje odbacila kao “neutemeljeno”.
Istaknuo je da tvrtka ima puno opreme za naftovod koji bi sljedeći mjesec trebao biti podvrgnut velikom održavanju i osudio je Siemens da “šuti” o tom pitanju.
Europske tvrtke, uključujući talijanski ENI, austrijski OMV i njemački Uniper, izvijestili su u srijedu i četvrtak o značajnom smanjenju opskrbe ruskim plinom.
Kremlj je u četvrtak poručio da smanjenje opskrbe nije bilo unaprijed smišljeno.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
You must be logged in to post a comment Login