Ekonomija
Austrija: Kamatne stope na stambene kredite mogle bi ubrzo porasti
Povećanje ključne kamatne stope Europske središnje banke (ECB) zbog naglog rasta inflacije moglo bi imati posljedice za mnoge koji su nedavno kupili vlastiti dom. Prema Austrijskoj narodnoj banci (OeNB), polovica kredita za nekretnine ima promjenjive kamatne stope. Barem bi oni koji su na granici sa stopom mogli imati problema.
U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, one rastu ili padaju ovisno o tome kako se mijenja monetarna politika ECB-a. Kamatne stope su obično vezane uz 3-mjesečni EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate, međubankovna kamatna stopa) – ako se to poveća, stopa kredita će također nešto kasnije porasti. Prema statistikama OeNB-a, oko trećine obujma novih poslova bilo je promjenjivo u posljednjih nekoliko mjeseci.
Stručnjaci ocjenjuju da bi, ako ECB nastavi pooštravati kamatne stope u borbi protiv visoke inflacije, moglo biti teško onima koji su dosegli ili prekoračili limit iznosa kredita, a pritom su se odlučili za promjenjive kamatne stope. Pogotovo na početku kredita, kamata ima veliki utjecaj na mjesečno opterećenje, jer je još dosta novca u neotplaćeno, a samo malo otplaćeno.
Prema podacima OeNB-a, do kraja ožujka 2022. godine bila je neotplaćena 131 milijarda eura stambenih kredita, od čega šest posto ima fiksnu kamatnu stopu tijekom cijelog razdoblja, 44 posto je mješovita kamatna stopa, gdje je faza fiksne kamatne stope slijedi faza varijabilne kamate i kamatna stopa je promjenjiva za 50 posto volumena.
U posljednje četiri godine smanjio se udio varijabilnih kamatnih stopa, dok je udio mješovitih kamatnih stopa povećan. Krajem 2018. njih 68 posto imalo je promjenjive kamatne stope, a samo 27 posto od tadašnjeg volumena kredita od 110 milijardi eura bilo je pod mješovitom kamatnom stopom.
Što se tiče novog obima poslovanja, stambeni krediti s promjenjivom kamatnom stopom ili fiksnom kamatnom stopom kraćom od godinu dana dosegnuli su vrhunac u 2014. s udjelom od 84 posto, od tada su pali na 43 posto u 2021., 38 posto u 2020. i 2021. te 32 posto u prvom tromjesečju 2022.
Tromjesečni EURIBOR postao je negativan u svibnju 2015. kao rezultat monetarne politike ECB-a i iznimno niske razine ključne kamatne stope, od tada je već duže vrijeme na minus 0,3 posto, a 2021. čak minus 0,5 posto. Za usporedbu: 2000. i 2008. tromjesečni EURIBOR bio je preko pet posto. Činjenica da se sada mijenja smjer počela se pojavljivati početkom 2022. na gotovo minus 0,6 posto i jasno je vidljiva najkasnije od ruskog napada na Ukrajinu, no referentna kamatna stopa je i dalje negativna na minus 0,4 posto.
Za zajmoprimce s prilagodljivom kamatnom stopom ovaj razvoj znači da je i njihova kamatna stopa od tada porasla za isti iznos. Kamatna stopa sastoji se od referentne kamatne stope, obično 3-mjesečnog EURIBOR-a, i dodatne kamatne stope, tzv. marže. Ova marža je stvar pregovora kada je ugovor sklopljen. U ocjeni Radničke komore (AK) iz 2019. godine, dodaci su bili između 0,875 i 1,25 postotnih bodova za vrlo dobru kreditnu sposobnost te između 0,875 i 1,75 za dovoljnu kreditnu sposobnost.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login