Austrija
Austrija s BDP-om po stanovniku iskazanom standardom kupovne moći za oko petinu većim od prosjeka EU-a; Hrvatska 30 posto manja od prosjeka
Luksemburg i Irska bili su i u 2021. godini na čelu ljestvice zemalja EU-a po BDP po stanovniku iskazanom standardom kupovne moći dok je Hrvatska prestigla Slovačku i svrstala se uz Latviju, pokazale su preliminarne procjene Eurostata.
Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je prošle godine više nego dva i pol puta veći od prosjeka EU-a, izvijestio je Eurostat u preliminarnim procjenama koje ove godine objavljuje prvi put.
U Eurostatu zacementiranu poziciju Luksemburga na čelu EU ljestvice objašnjavaju velikim udjelom inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.
“Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku”, podsjećaju u izvješću, prenosi Hina.
Na drugom je mjestu ljestvice Irska čiji je BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, u 2021. bio više nego dva puta veći od prosjeka u EU.
Visoka razina BDP-a po stanovniku u Irskoj djelomično se može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija s vrijednim intelektualnim vlasništvom,.
Ugovorna proizvodnja s tom imovinom doprinosi BDP-u dok se veliki dio prihoda ostvaren od te proizvodnje vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvo, dodaju statističari.
S velikim odmakom slijede Danska i Nizozemska, s približno za trećinu većim BDP-om po stanovniku od europskog prosjeka.
Blizu su Švedska, s gotovo četvrtinu većim BDP-om od prosjeka EU, te Belgija, Austrija i Njemačka, s BDP-om po stanovniku za oko petinu većim od prosjeka EU-a.
Finska ima 13 posto veći BDP od prosjeka Unije, a Francuska četiri posto, nadomak prosjeka u eurozoni koji je za pet posto veći od prosjeka u 27-članoj Uniji.
Malta je nešto ispod prosjeka u EU, a slijede Italija, Češka i Slovenija, s BDP-om za pet do 10 posto nižim od europskog prosjeka.
U Rumunjskoj, Portugalu, Mađarskoj i Poljskoj BDP po stanovniku približno je za četvrtinu niži od prosjeka Unije.
Hrvatska je u 2021. bilježila BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, za 30 posto niži od prosjeka u EU. To znači da je smanjila zaostatak za prosjekom u odnosu na 2020. kada je BDP po stanovniku bio 36 posto niži od europskog prosjeka.
Najbliža je Hrvatskoj Latvija, s 29 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije.
Bugarska je i dalje na začelju ljestvice s BDP-om po stanovniku 45 posto ispod prosjeka EU-a, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Osim Bugarske, lošije od Hrvatske stoje još samo Grčka, s BDP-om po stanovniku za 35 posto nižim od prosjeka Unije u 2021., i Slovačka, gdje je bio niži za 32 posto.
Austrija
Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine
U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.
Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).
“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on
Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.
U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.
U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).
Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.
Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.
Austrija
Jučer zabilježen novi potres u Austriji
U subotu, 1. veljače 2025., zabilježen je potres u blizini Judenburga (Štajerska). Kako javlja “GeoSphere Austria”, neki stanovnici Štajerske su “blago osjetili potres i također ga akustički percipirali”.
U subotu 1. veljače 2025. zemlja se zatresla zapadno od Judenburga (Štajerska). Kako prenosi “GeoSphere Austria”, radilo se o potresu magnitude 2,3. Stoga se ne očekuju štete na objektima ili slično. U području epicentra neki su stanovnici Štajerske osjetili potres, a neki su ga i čuli, zaključili su stručnjaci.
Austrija
Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi
Ako kod kuće imate puno (još uvijek) punih ili praznih pivskih boca, možete biti sretni: vrijednost praznih pivskih boca raste. Prvi put u više od 40 godina povećan je depozit piva, i to značajno.
Nakon više od 40 godina, polog za staklene boce za višekratnu upotrebu povećat će se s 9 centi (prethodno 1,2 šilinga) na 20 centi u nedjelju. Prema Udruzi pivara, staklene boce pogođene povećanjem depozita su one koje se trenutno polažu s 9 centi u automatima za povrat u supermarketima: to uključuje klasične pivske boce od 0,5 litara, ali i bijele staklene boce s čepom na navoj.
Budući da su “90 posto” ovih staklenih boca za višekratnu upotrebu pivske boce, Udruga pivara kaže da je inicirala, pregovarala i provela povećanje depozita. “Nizak depozit očito je doveo do toga da sve više ljudi baca boce i tako onemogućuje njihovo recikliranje”, objasnio je nedavno predsjednik Udruge pivara Karl Schwarz.
Staklene boce za višekratnu upotrebu koje završe u staklenoj ambalaži umjesto da se vrate u supermarket nedostaju pivovarama i drugim proizvođačima pića i, prema udruzi, nanose milijunsku štetu industriji. “Pretpostavljamo da će veći depozit osigurati skraćenje intervala povrata”, rekao je direktor Udruge pivovara Florian Berger.
U udruzi očekuju da će povećanje pologa rezultirati većim brojem vraćenih boca. “Ovim se štedi puno resursa u energetski vrlo intenzivnoj proizvodnji staklenih boca”, kaže predsjednik udruge Schwarz. Staklene boce za višekratnu upotrebu mogu se puniti do 40 puta.
You must be logged in to post a comment Login