Podaci o nezaposlenosti na kraju godine ponovno su razočaravajući. Krajem prosinca 2024. posao je tražilo 426.012 osoba, 27.007 više nego krajem 2023. Porast je osobito vidljiv kod žena, mladih i osoba iz inozemstva. Nezaposlenost postaje sve ozbiljniji problem i za akademsku zajednicu. Iz perspektive industrije, industrija je teško pogođena.

Prema podacima o nezaposlenosti i godišnjoj bilanci objavljenoj u četvrtak, krajem godine u evidenciji nezaposlenih bile su 352.873 osobe, a 73.139 osoba bilo je na školovanju u Zavodu za zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti krajem prosinca iznosila je 8,3 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2024. iznosila je sedam posto, u usporedbi s osam posto u proteklih deset godina.

U usporedbi s 2023., snažnije je porasla nezaposlenost žena, 15.095 (plus 9,5 posto), nego muškaraca, 11.912 (pet posto). Nezaposlenost mladih iznosila je 67.658 osoba, što je porast od 9,9 posto.

I dalje je teško i starijim radnicima: krajem prosinca u evidenciji Zavoda za zapošljavanje ili na školovanju bilo je 112.528 osoba u dobi od 50 i više godina, što je porast od 5,9 posto. Stranci su više pogođeni nego domaći stanovnici. Nedavno je u evidenciji nezaposlenih bilo 206.547 domaćih (plus pet posto) i 146.328 stranaca (plus 10,3 posto).

Još jednom postaje jasno da akademski obrazovani građani više nemaju garanciju za posao. Od svih razina obrazovanja oni imaju najviše stope rasta nezaposlenosti i prijave na obuke od 16,8 posto. Međutim, obrazovanje općenito štiti od nezaposlenosti. U apsolutnim brojkama, u prosincu je bilo 28.179 nezaposlenih s visokom stručnom spremom i 134.056 nezaposlenih s maksimalnom obveznom školskom spremom.

Tržište rada posebno je teško za osobe s invaliditetom, a broj tražitelja posla povećao se za 11,5 posto.

Mnogi građani ističu kako je u zadnje vrijeme sve teže naći posao i kako je ponuda poslova sve manja. No, prema najavama 2025. godina mogla bi biti godina ekonomskog oporavka.

Spor oko štarjerske himne i dalje traje, a sada uzvraćaju i austrijski političari. Štajerski guverner Mario Kunasek (FPÖ) odgovorio je protunapadom na slovensku kritiku plana plavo-crne državne vlade o himni. Kao guverner, “predan sam našoj nacionalnoj himni”, napisao je Kunasek na Facebooku u utorak. Svatko tko ovakav stav doživljava kao napad na suverenitet i vladavinu prava trebao bi se zapitati kakva je situacija s pravnim priznavanjem manjina na njihovom teritoriju, rekao je Kunašek.

“Za razliku od slovenske etničke skupine u Austriji, staroaustrijanci čiji je materinji jezik njemački još uvijek su podložni različitim diskriminacijama u Sloveniji i nisu priznati kao autohtona etnička skupina. Slovenska država bi ovdje konačno mogla nešto poduzeti“, rekao je Kunasek. U tekstu pjesme, koji datira iz 19. stoljeća, kao Štajerska se spominju i krajevi koji pripadaju susjednoj državi Sloveniji.

Uz državne bijele i zelene boje te štajersku panteru, državna je himna “važan simbol naše države”, istaknuo je Kunasek. Međutim, u svojoj objavi nije eksplicitno potvrdio plan zacrtan u koalicijskom sporazumu FPÖ-ÖVP da se himna upiše u državni ustav. Dvije vladajuće stranke zajedno nemaju dvotrećinsku većinu u državnom parlamentu potrebnu za ustavnu odluku.

Lopatka poziva na razmišljanje o “temeljnim štajerskim vrlinama”

Zastupnik ÖVP-a u Europskom parlamentu Reinhold Lopatka pozvao je guvernera da se prisjeti “osnovnih štajerskih vrlina” i da se ponaša prema izreci “Ljudi se spajaju kad razgovaraju”. “Ako želite ugraditi himnu u ustav, trebali biste razgovarati sa svojim slovenskim kolegama”, rekao je Lopatka u utorak u intervjuu za APA. Ne treba “opterećivati ​​vrlo, vrlo dobre međudržavne odnose”, rekao je političar ÖVP-a, koji se posebno osvrnuo na važnost Slovenije za štajersko gospodarstvo. Trebamo jedni druge, posebno u teškim vremenima, istaknuo je bivši regionalni menadžer ÖVP-a i predsjednik kluba.

Oštre kritike plana plavo-crne himne stigle su iz oporbenih Zelenih. “Ovaj plan ugrožava naše odnose sa Slovenijom i dijeli naše društvo”, istaknula je regionalna čelnica Stranke zelenih Sandra Krautwaschl u utorak na X. “Tekstu koji se odnosi na područje koje nije postojalo 100 godina nema mjesta u ustavu. Krautwaschl je zahtijevala “kraj ove opasne simboličke politike”. Od plana se ogradio i Lopatka. “Himna ne mora biti utemeljena u ustavu”, naglasio je. Istodobno je istaknuo da tekst zbog vremena u kojem je napisan “nije mogao uzeti u obzir” sadašnju teritorijalnu cjelovitost Slovenije.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova ranije je kritiziralo plan zbog zanemarivanja povijesnog konteksta u kojem je Dachsteinska pjesma nastala. Pjesma, nastala u 19. stoljeću, posvećena je Štajerskoj u njenom povijesnom opsegu od Dachsteina do “Vendske zemlje na koritu Save”. Takozvana Donja Štajerska s gradovima kao što su Maribor (Marburg), Celje (Cilli) i Ptuj (Pettau) više od 100 godina nije dio Štajerske.

“U ovom i sličnim slučajevima Ministarstvo ističe teritorijalnu cjelovitost i suverenitet te poziva na razboritost kada je riječ o koracima od najvećeg simboličkog značaja za državu, poput himne”, komentiralo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova odgovarajući na upit dnevnog lista novine “Dnevnik”. Ministarstvo je također potvrdilo da surađuje sa susjednim državama u duhu zajedničkih europskih vrijednosti te se osvrnulo na redovite sastanke mješovitog odbora Štajerske i Slovenije koji se održavaju od 2014. godine, zadnji put u siječnju prošle godine u Celje. „Očekujemo da će se raznolika suradnja nastaviti i u budućnosti pod novim vodstvom austrijske savezne države Štajerske.

Kako je objavljeno, FPÖ i ÖVP već su dogovorili paket ušteda od 6,4 milijarde eura za uravnoteženje proračuna u sklopu svojih koalicijskih pregovora. U početku se malo znalo o pojedinačnim mjerama i uštedama – spominjali su se samo tematski blokovi. No, kako piše Finanz.at, ukidanje klimatskog bonusa i obrazovnog dopusta već je gotova stvar.

Prema ORF-u i Ö1, sada su procurile daljnje mjere štednje. Riječ je o poreznim promjenama, socijalnim naknadama i mirovinama. To također uključuje zatvaranje poreznih rupa i daljnja smanjenja subvencija.

Obustavlja se i revalorizacija mirovinskih računa. Kratkoročno bi ova mjera imala mali učinak, ali bi dugoročno značila značajne financijske štete za one ljude koji još nekoliko godina neće moći krenuti u mirovinu. To, među ostalim, prenosi ORF Report.

Dodatna granica dohotka za primanje naknade za nezaposlene također će se smanjiti. Trenutačno osobe registrirane pri AMS-u mogu zaraditi do granične granice prihoda – točnije 551,10 eura mjesečno u 2025. godini. Kako bi se ljudi brže vratili na tržište rada ili zaposlenje s punim radnim vremenom, smanjuje se granica dodatnog dohotka. No, nije objavljeno na koliko.

Obustavlja se i automatska valorizacija socijalnih davanja koju je tek prije tri godine provela tirkizno-zelena savezna vlada zajedno s ukidanjem povlačenja u zagradu. To će rezultirati uštedom od oko 150 milijuna eura godišnje. Posljednjih godina naknade su se svake godine povećavale zbog rastuće inflacije. U siječnju 2025. ponovno su povećane socijalne naknade za 4,6 posto. Ako se ova uredba sada suspendira, to bi značilo smanjenje za mnoge primatelje u narednim godinama.

Precizniji detalji mjera u paketu štednje ukupno vrijednom gotovo 6,4 milijarde eura bit će predstavljeni u četvrtak. U utorak je ministar financija Gunter Mayr (ÖVP) izvijestio EU u Bruxellesu o paketu mjera štednje.