Vijesti
Kvaliteta antitijela poboljšava se mjesecima nakon cijepljenja cjepivima mRNK

Kvaliteta antitijela induciranih cjepivima protiv covida-19 utemeljenim na genetskim cjepivima, odnosno onima na bazi glasničke RNK kontinuirano se poboljšava tijekom najmanje šest mjeseci, dok imunosni sustav istodobno nastavlja “trenirati” svoje B stanice koje proizvode antitijela, pokazala je nova američka studija.
Nakon cijepljenja, neke B stanice (B limfociti) postaju kratkovječne stanice koje proizvode antitijela, a dio ih se pridružuje takozvanim “germinalnim centrima”, koji nakon infekcije ili cijepljenja nastaju u limfnim čvorovima i važni su za sazrijevanje B stanica.
Znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu koje je vodio imunolog, dr. Ali Ellebedy, germinalne su centre slikovito usporedili s kampom za obuku u kojemu B limfociti sazrijevaju i usavršavaju svoje vještine, piše HINA.
B limfociti ili B stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani “adaptivni imunosni sustav” koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.
Ako se B stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što dulje ti B limfociti ostanu u tijelu, imunosni se sustav može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.
S obzirom na to da memorijske stanice pamte prvi kontakt kada se ponovno susretnu s antigenom, mogu se brže aktivirati i zajamčiti učinkovitiji imunosni odgovor organizma.
“Stanice iz germinalnih centara koje uspješno ‘diplomiraju’ mogu postati dugovječne stanice koje proizvode antitijela, a ona žive u našoj koštanoj srži i postaju memorijske B stanice’, spremne da se angažiraju ako se osoba zarazi”, objasnio je dr. Ellebedy.
Kazao je i da su ranije studije na životinjama pokazale da reakcije u germinalnim centrima traju samo nekoliko tjedana.
No analiza krvi, tkiva limfnih čvorova i koštane srži dobrovoljaca koji su primili cjepivo tvrtke Pfizer/BioNTech pokazali su da su reakcije germinalnog centra potaknute injektiranim sadržajem potrajale najmanje šest mjeseci, a antitijela su s vremenom postajala sve uspješnija u prepoznavanju i napadu na protein na svojoj površini, tzv. protein šiljka izvorne verzije SARS-CoVa-2, objavili su Ellebedy i njegovi kolege u utorak u članku objavljenom u časopisu Nature.
Znanstvenici kažu da nisu testirali jesu li zrela antitijela sposobna neutralizirati razne varijante koronavirusa, no Ellebedy kaže da bi, u teoriji, antitijela trebala bolje prepoznavati dijelove šiljka koji su zajednički raznim varijantama i izvornome soju.
Tim stručnjaka sa sveučilišta iz St. Louisa smatra da treba provesti dodatna istraživanja kako bi se saznalo je li ovaj robusni odgovor germinalnog centra jedinstven samo u slučaju cjepiva na bazi glasničke RNK ili ga mogu izazvati i tradicionalnija cjepiva.

Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji

Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
Vijesti
“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije

Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.
Poskupljenje piva u Zwettlu
Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.
Pivo za 6 eura?
Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.
Tržišni trendovi i povećanje cijena
Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.
Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno
Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.
Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije

Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
You must be logged in to post a comment Login