Ekonomija
Nova Gradiška spremno čeka i investitore iz Austrije
Nova Gradiška, kao grad koji ima jednu od najboljih poduzetničkih zona u Hrvatskoj, otvorena je za sve investitore, a izuzetno veliki potencijal predstavljaju ulagači iz Austrije, jedan je zaključaka radnog posjeta tom gradu koje je protekloga vikenda imalo izaslanstvo udruge Hrvatski dom Beč.
– Mi smo u samom vrhu u Hrvatskoj po rastu zaposlenosti, pa tako trenutno imamo samo nešto više od 600 nezaposlenih osoba. Vjerujemo kako ćemo privlačenjem investitora u našu poduzetničku zonu i drugim aktivnostima taj broj u budućnosti značajno smanjiti – naglašava Vinko Grgić, gradonačelnik Nove Gradiške.
Poduzetnička zona, odnosno Industrijski park Nova Gradiška, najveća je ulagačka zona u Brodsko-posavskoj županiji te, kao takva, predstavlja jednu od najatraktivnijih poduzetničkih zona u istočnoj Hrvatskoj. Potvrda izvrsnosti Industrijskog parka Nova Gradiška, kao zone za investiranje, je dobivanje nagrade za 2. najbolju investicijsku zonu u Republici Hrvatskoj u 2015. godini. Cjelokupno infrastrukturno opremljena zona za investicije prometno je povezana s europskim tržištima, te je upotpunjena BISC centrom s poslovnim i tehnologijskim uslugama za poduzetnike. Prednosti novogradiškog područja za ulaganje, kako navode iz Industrijskog parka, su izvanredan geostrateški položaj, odlična prometna povezanost, razvijena infrastruktura, visokokvalificirana radna snaga te sustav poticaja i olakšica za ulaganja.
Govoreći o gospodarskom razvoju Nove Gradiške, gradonačelnik Vinko Grgić istaknuo je kako posljednjih godina taj grad doživljava ekonomski procvat, te je naveo podatak da je gradski proračun povećan s 40 na 116 milijuna kuna.
U potencijale poduzetničke zone u Novoj Gradišci, kao i druge gospodarske potencijale novogradiškoga kraja, uvjerilo se protekloga vikenda izaslanstvo udruge Hrvatski dom Beč, predvođeno predsjednikom Andrejom Lucićem.
U razgovorima s predstavnicima Grada uvidjeli smo ogroman potencijal te mogućnosti za povezivanje Nove Gradiške, novogradiškog kraja i Slavonije s Austrijom, navodi se u priopćenju udruge Hrvatski dom Beč, koja je s posjetom njezina izaslanstva započela provedbu statutarnih i programskih ciljeva povezivanja Hrvatske i Austrije u kulturnom, gospodarskom i turističkom pogledu.
Tijekom prezentacija i sastanaka s predstavnicima Nove Gradiške istaknuto je nekoliko potencijalnih projekata koji bi se u dogledno vrijeme mogli realizirati, a to su: predstavljanje turističkih potencijala Nove Gradiške i Slavonije u Beču, kao i predstavljanje slavonskih kulinarskih specijaliteta, zatim otvaranje slavonskoga dućana u Beču, te prezentacije svih pogodnosti pri ulaganju u poduzetničku zonu u Novoj Gradiški.
– Jako smo zadovoljni ovim posjetom, jer smo u vrlo kratkom vremenu dogovorili strategiju i konkretne aktivnosti koje će uskoro uslijediti. Mogli smo u Novoj Gradiški vidjeti sjajnih pozitivnih primjera, stručan i profesionalan tim gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Grgićem s kojima će biti veliko zadovoljstvo realizirati naše zacrtane ciljeve – naglasio je Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč.
U izaslanstvu Doma bili su još članovi tima: Mario Sirovina, Martina Horvat, Iva Gojmerac i Željko Batarilo.
Posjet Hrvatskog doma Novoj Gradiški iznimno je važan korak koji otvara nove perspektive i mogućnosti povezivanja, ne samo Hrvatskog doma Beč i Nove Gradiške, nego gradova Beča i Nove Gradiške, te država Hrvatske i Austrije. To je prvi korak na putu koji u budućnosti može iznjedriti još ozbiljniju suradnju. Nova Gradiška sa svojom poduzetničkom zonom, ali i brojnim turističkim potencijalima, mogla bi postati nezaobilazna postaja ulagačima iz Austrije. Hrvatski dom Beč važna je i neizostavna spona na tom putu.
Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta
Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja
Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
You must be logged in to post a comment Login