Vijesti
Hrvat postao predsjednik Čilea
Ljevičarski političar hrvatskih korijena imao je 55,86 posto glasova, u usporedbi s 44,14 posto koliko je dobio njegov rival Jose Antonio Kasta.
Ljevičarski političar hrvatskih korijena Gabriel Boric postao je u nedjelju najmlađi predsjednik Čilea, pobijedivši u do kraja neizvjesnoj utrci kandidata krajnje desnice Josea Antonia Kasta, na izborima koji predstavljaju vrhunac rasta popularnosti progresivne ljevice u toj zemlji.
U središtu Santiaga njegovi su pristaše klicali, međusobno se grlili i mahali zastavama s Boricevim likom, kao i duginim zastavama LGBT skupina koje su podržale njegovu socijalno inkluzivnu politiku i planove za reviziju čileanskog tržišno orijentiranog ekonomskog modela.
Tijekom svog pobjedničkog govora Boric je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava stanovništva, ali da će to napraviti na fiskalno odgovoran način i imajući na umu brigu za zdravlje ekonomije najvećeg svjetskog proizvođača bakra.
Također je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji “uništavaju” prirodni okoliš, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga vrijedan 2,5 milijarda dolara koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata. “Uništavajući naš svijet uništavamo i sebe. Ne želimo više ‘žrtvovanih zona’, ne želimo projekte koji uništavaju našu zemlju, naše zajednice, i to naglašavamo u ovom slučaju koji je postao simboličan: Ne Domingi!”, rekao je Boric. Taj bi projekt trebao biti pokrenut nedaleko od prirodnih rezervata oko 500 kilometara sjeverno od glavnog grada Santiaga.
Nakon više od 99 posto prebrojanih glasačkih listića, Boric (35), koji vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom, imao je 55,86 posto glasova, u usporedbi s 44,14 posto koliko je dobio njegov rival, krajnji desničar Jose Antonio Kast, koji je priznao poraz, piše HINA.
“Upravo sam razgovarao s @gabrielboric i čestitao mu na njegovom velikom uspjehu”, napisao je Kast na Twitteru. “Od danas, on je izabrani predsjednik Čilea i zaslužuje naše poštovanje i konstruktivnu suradnju. Čile uvijek na prvome mjestu”, dodao je.
Prosvjedi 2019. godine bacili su svjetlo na ekonomske nejednakosti i izazvali službene izmjene ustava.
“Bit ću predsjednik svih Čileanaca bez obzira da li su glasali za mene ili nisu”, izjavio je Boric u telefonskom razgovoru s predsjednikom Sebastianom Pinerom, koji odstupa s dužnosti u ožujku.
U najneizvjesnijoj utrci od povratka demokracije 1990., dvojica kandidata nudila su potpuno suprotne vizije budućnosti te zemlje.
Gabriel Boric, zastupnik od 2014., čelnik široke lijeve koalicije, predstavljao se kao kandidat koji će provesti promjene i politički nasljednik pokreta iz 2019. za više socijalne pravde u zemlji s najvećim nejednakostima unutar Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Kast je za sebe rekao da je kandidat “reda, pravde i sigurnosti” koji žali za vremenom vojne diktature Augusta Pinocheta.
Niti jedan ne pripada centrističkom političkom mainstreamu koji je vladao Čileom od ukidanja Pinochetove vojne diktature 1990. i obojica su posljednjih tjedana moderirali svoje stavove kako bi pridobili centrističke birače.
Boric, koji je pozornost javnosti privukao kao vođa studentskih prosvjeda 2011. za bolje i pristupačnije obrazovanje, napisao je u subotu u otvorenom pismu da će njegova vlada provesti promjene koje Čileanci traže od prosvjeda 2019. godine. Ti prosvjedi, koji su trajali mjesecima i povremeno postajali nasilni, potaknuli su službeni proces izmjena desetljećima starog čileanskog ustava, koji će se sljedeće godine suočiti s referendumom.
Boric se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji – jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26,5 posto nacionalnog bogatstva, više sudjelovali u njegovu programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog mirovinskog sustava koji je danas u cijelosti u privatnim rukama.
Vijesti
U Beču vodoinstalater u staroj kući pronašao blago vrijedno 2 milijuna eura
Vodoinstalater je u utorak tijekom radova na obnovi pronašao škrinju s blagom u kojoj je bilo nevjerojatnih 30 kilograma zlatnika.
Ovako sreća i nesreća mogu biti bliski: građevinski radnici su početkom tjedna izvodili radove na obnovi stare vile u Penzingu. Nakon sanacije podrumskog prostora na red je došao i vodoinstalater. Zanimljivo radnici koji su prethodno radili u zemlji su vidjeli nekakav čudan konopac, no nisu ga dirali.
U utorak je instalater došao na mjesto radova i odlučio je pratiti taj konopac. Najprije je pokušao izvući konop iz zemlje – bez uspjeha.
No uz pomoć lopate vidio je da on vodi u zemlju, a nakon toga i do metalnu kutiju koja je prije mnogo godina bila postavljena u pod odnosno “deku” kuće. Metalna kutija ostavila je vodoinstalatera i sve prisutne u velikom šoku. Prema pronalazaču unutra je bilo bezbroj zlatnika težine oko 30 kilograma. Vrijednost je ogromna. Današnja vrijednost zlata bila bi oko 2,3 milijuna eura. Vodoinstalater je zapravo u podrumu vile otkrio očito zaboravljeno blago za koje nitko nije znao.
Prema austrijskom zakonu § 398 ff ABGB, nalaznik i zemljoposjednik svaki stječu polovinu zajedničkog vlasništva nad blagom. Dakle, vodoinstalater je zapravo došao do otkrića života.
Čitatelj “Heute-a” Armin bio je tu i ispratio nevjerojatan događaj. Sumnja da je škrinja s blagom bila skrivena u vili prije posljednjeg svjetskog rata. “Tako nešto je stvarno nevjerojatno. Na gradilištu sam od svoje 15. godine. Tu i tamo nađeš pokoji novčić – ali ovakvo otkriće je nevjerojatno”, smije se Armin u razgovoru za “Heute”.
Ali na koliko zlatnika ima pravo instalater? To još nije potpuno jasno. Pravno bi to trebalo biti “otkriveno blago.” To znači: Prema § 398 ff ABGB, nalaznik i posjednik mogu biti nagrađeni s polovicom blaga. Vodoinstalater je tako moguće došao do otkrića života i dobio bi zlato vrijedno više od milijun eura.
Svijet
Scholz telefornirao s Putinom
Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) razgovarao je danas telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovor je trajao sat vremena i bio je prvi kontakt od prosinca 2022., rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
Scholz je u razgovoru zamolio Putina “da pregovara s Ukrajinom”. Oni moraju imati za cilj pravedan i trajan mir, rekao je Hebestreit nakon telefonskog razgovora.
Njemački kancelar ponovno je osudio “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i pozvala predsjednika Putina da ga prekine i povuče trupe”.
Scholz je već najavio da je spreman razgovarati s Putinom o daljnjem razvoju događaja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače 2022.
Nakon SAD-a, Njemačka je najveća podrška vladi u Kijevu. No, kancelar redovito naglašava kako se mora spriječiti daljnja eskalacija i izravno uplitanje Zapada u rat.
Zato, osim nekoliko iznimaka, Scholz odbija dopustiti Ukrajini da napada ciljeve na ruskom teritoriju oružjem koje joj je isporučila Njemačka. Kancelar također ne želi isporučiti krstareću raketu Taurus dometa 500 kilometara, unatoč opetovanim zahtjevima Ukrajine.
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
You must be logged in to post a comment Login