Ekonomija
NEOS traži otvorenje trgovina već od 6.12.
Predstavnici NEOS-a traže da trgovine svoja vrata ponovno otvore već 6.12. odnosno sljedeći ponedjeljak. Zatim treba otvoriti i ostale adventske nedjelje kako bi se spasio božićni posao. Rekao je to u ponedjeljak novinarima u Beču poslovni glasnogovornik NEOS-a Gerald Loacker. Prilikom otvaranja, kaže, mora se napraviti “diferenciran” pristup prema određenoj branši, a zbog nedostatka testne infrastrukture ne može zamisliti popratno otvaranje ugostiteljskih objekata.
Dakle, trgovina se mora otvoriti “kako se kupci ne bi selili na Amazon i Zalando”, koji uglavnom otvaraju radna mjesta u inozemstvu, ali ne i u Austriji. Za otvaranje bi se trebao primjenjivati zahtjev 2G plus te FFP2 maska, a moguće i poznata ograničenja za kupce prema području. “Ovo je neophodno kako se ne bi ugušio uspon u kojem se gospodarstvo trenutno nalazi.” Loacker je rekao da je blokada već imala dovoljno učinka za necijepljene, piše “Kurier”.
“Naravno” potrebno otvaranje na preostale adventske nedjelje mora biti “dobrovoljno” za zaposlenike i sve uobičajene naknade također moraju biti isplaćene. Loacker smatra da je moguće da će se socijalni partneri u što kraćem roku uspjeti dogovoriti oko potrebnog posebnog kolektivnog ugovora. Jer do sada se smatralo da bi se trgovine trebale otvoriti samo zadnje nedjelje u došašću te bi bilo više vremena za pregovore. Sindikat je nedavno bio otvoren za posljednju nedjelju došašća na temelju dobrovoljnosti i uz uobičajene naknade, ali ništa više od toga.
Uz potreban “diferenciran pristup”, treba gledati gdje se zaraze odvijaju. A to nije u trgovini. Loacker se pozvao na podatke AGES-a, prema kojima se u maloprodaji dogodi samo 0,1 do 0,2 posto korona virus infekcija. S obzirom na stručne glasove, Loacker ne vjeruje da bi se nova korona varijanta pod nazivom Omikron mogla suprotstaviti planu otvaranja NEOS-a.
Za otvorenje gastronomije ili čak hotelijerstva 6. prosinca. vjerojatno je još prerano, rekao je Loacker. Za to bi savezne države morale implementirati 2G-Plus. – To, nažalost, može samo Beč. Otvaranje je svakako posebno nezgodno u noćnoj gastronomiji. Kako bi se restorani što brže otvarali, mogu se koristiti i već poznata ograničenja prostora. “Uz odgovarajuće okvirne uvjete, može se i ponovno otvoriti.”
Loacker je kritizirao da “ne bi trebalo zatvaranje da su guverneri i vlada država unaprijed gledali na razvoj događaja i mjesecima odbacivali odgovornost”. Ali politika uvijek mora naučiti nešto novo i sada ciljano zavrnuti vijke. Naravno, više nije bilo moguće sve držati otvorenim i sa zdravstvenog stajališta sada su potrebna ograničenja kontakta, ali ona bi trebala biti više “ciljana”. “Radikalno zatvaranje je bilo malo previše”, rekao je glasnogovornik za ekonomiju NEOS-a.
Ekonomija
Austrija: Sve više ljudi na AMS-u
Prema podacima AMS-a, broj osoba koje se vode u evidenciji nezaposlenih ili na obuci krajem travnja bio je veći za 11 posto, što je znatno više nego u istom razdoblju prošle godine.
U Austriji je do kraja travnja trenutno 367.847 osoba registrirano kao nezaposleno ili se školuje. To znači da je broj nezaposlenih oko 36.700 osoba ili oko 11 posto više nego na isti dan prošle godine.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
You must be logged in to post a comment Login