Ekonomija
NEOS traži otvorenje trgovina već od 6.12.
Predstavnici NEOS-a traže da trgovine svoja vrata ponovno otvore već 6.12. odnosno sljedeći ponedjeljak. Zatim treba otvoriti i ostale adventske nedjelje kako bi se spasio božićni posao. Rekao je to u ponedjeljak novinarima u Beču poslovni glasnogovornik NEOS-a Gerald Loacker. Prilikom otvaranja, kaže, mora se napraviti “diferenciran” pristup prema određenoj branši, a zbog nedostatka testne infrastrukture ne može zamisliti popratno otvaranje ugostiteljskih objekata.
Dakle, trgovina se mora otvoriti “kako se kupci ne bi selili na Amazon i Zalando”, koji uglavnom otvaraju radna mjesta u inozemstvu, ali ne i u Austriji. Za otvaranje bi se trebao primjenjivati zahtjev 2G plus te FFP2 maska, a moguće i poznata ograničenja za kupce prema području. “Ovo je neophodno kako se ne bi ugušio uspon u kojem se gospodarstvo trenutno nalazi.” Loacker je rekao da je blokada već imala dovoljno učinka za necijepljene, piše “Kurier”.
“Naravno” potrebno otvaranje na preostale adventske nedjelje mora biti “dobrovoljno” za zaposlenike i sve uobičajene naknade također moraju biti isplaćene. Loacker smatra da je moguće da će se socijalni partneri u što kraćem roku uspjeti dogovoriti oko potrebnog posebnog kolektivnog ugovora. Jer do sada se smatralo da bi se trgovine trebale otvoriti samo zadnje nedjelje u došašću te bi bilo više vremena za pregovore. Sindikat je nedavno bio otvoren za posljednju nedjelju došašća na temelju dobrovoljnosti i uz uobičajene naknade, ali ništa više od toga.
Uz potreban “diferenciran pristup”, treba gledati gdje se zaraze odvijaju. A to nije u trgovini. Loacker se pozvao na podatke AGES-a, prema kojima se u maloprodaji dogodi samo 0,1 do 0,2 posto korona virus infekcija. S obzirom na stručne glasove, Loacker ne vjeruje da bi se nova korona varijanta pod nazivom Omikron mogla suprotstaviti planu otvaranja NEOS-a.
Za otvorenje gastronomije ili čak hotelijerstva 6. prosinca. vjerojatno je još prerano, rekao je Loacker. Za to bi savezne države morale implementirati 2G-Plus. – To, nažalost, može samo Beč. Otvaranje je svakako posebno nezgodno u noćnoj gastronomiji. Kako bi se restorani što brže otvarali, mogu se koristiti i već poznata ograničenja prostora. “Uz odgovarajuće okvirne uvjete, može se i ponovno otvoriti.”
Loacker je kritizirao da “ne bi trebalo zatvaranje da su guverneri i vlada država unaprijed gledali na razvoj događaja i mjesecima odbacivali odgovornost”. Ali politika uvijek mora naučiti nešto novo i sada ciljano zavrnuti vijke. Naravno, više nije bilo moguće sve držati otvorenim i sa zdravstvenog stajališta sada su potrebna ograničenja kontakta, ali ona bi trebala biti više “ciljana”. “Radikalno zatvaranje je bilo malo previše”, rekao je glasnogovornik za ekonomiju NEOS-a.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
You must be logged in to post a comment Login