Vijesti
Znanstvenici dokazali: Zatvaranje škola u pandemiji koronavirusa ima ozbiljne posljedice po djecu i mlade u cijelom svijetu
Zatvaranje škola u pandemiji koronavirusa ima ozbiljne posljedice po djecu i mlade u cijelom svijetu. Do takvog su zaključka došli britanski istraživači u istraživanju predstavljenom u časopisu “JAMA Pediatrics”.
Autori traže da se tomu u budućnosti prida veća težina. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UN -ov dječji fond Unicef upravo su pozvali vlade u Europi da osiguraju sve da škole budu otvorene i ostanu otvorene unatoč koronavirusu.
Za istraživanje je tim predvođen pedijatrom Russellom Vinerom sa Sveučilišta u Londonu ocijenio 43 studije iz dvanaest zemalja s ukupno više od 104 000 sudionika. Znanstvenici su se usredotočili na aspekte fizičkog i mentalnog zdravlja, sna i tjelesne aktivnosti te mjere zaštite djece.
Iako su se analizirane studije značajno razlikovale po svojoj metodologiji, broju ispitanika i trajanju istraživanja, istraživači su zaključili da su rezultati dosljedni. Gotovo svi radovi dokumentirali su pogoršanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata zbog zatvaranja škola tijekom prvog vala korone, javlja APA.
Kako autori naglašavaju, uočeni rezultati ne mogu se pripisati isključivo zatvaranju škola, jer su u većini slučajeva bili popraćeni daljnjim mjerama zatvaranja. Bez obzira na to, opravdano je da su zatvorene škole imale osobito snažan utjecaj zbog nedostatka društvenog kontakata s razrednicima i učiteljima. “Tijekom prvog vala zatvaranja, pad kontakta među vršnjacima bio je veći kod djece i adolescenata nego u drugim dobnim skupinama”, kaže se u studiji.
Konkretno, meta-analiza pokazala je da je, ovisno o studiji, 18 do 60 posto djece i adolescenata bilo iznad granice rizika za psihološki stres, uključujući prije svega anksioznost i simptome depresije. Te su vrijednosti bile osjetno veće nego prije pandemije. “Ovo povećanje psiholoških poteškoća još je više zabrinjavajuće jer postoje i dokazi da je broj slučajeva u kojima je zatražena liječnička pomoć veća na međunarodnoj razini tijekom prvog vala, za 50 do 65 posto u slučajevima samoozljeđivanja i za 40 posto na psihijatrijskim prijemima “, kaže se u analizi.
To ukazuje da se povećala potreba za psihosocijalnom skrbi za djecu i adolescente koji su već u opasnosti: “Uzeti zajedno, ovi podaci ukazuju na to da države nisu zaštitile djecu i adolescente tijekom prvog vala Covid-19 , dok su resursi na izmaku i pažnja je bila na starijim osobama”, naglašava se.
Studije iz Velike Britanije i Kine sugerirale su da je oko četvrtine djece i adolescenata razvilo značajne poteškoće sa spavanjem. Osim toga, neki su podaci sugerirali da je zatvaranje škola dovelo do smanjenja tjelesne aktivnosti, kao i do povećanja jedenja nezdrave hrane. “Iako bi neki od primijećenih vrijednosti bile posljedice vremena provedenog pred ekranom i učenja putem interneta, zabrinuti smo zbog utjecaja velikog vremena koja djeca provode pred ekranima”, kažu autori.
U svjetlu svojih rezultata, znanstvenici snažno apeliraju da se u većoj mjeri uzmu u obzir štetni učinci zatvaranja škola te autori ističu: “Kako je dokazano da škole nisu pokretači prijenosa Covid-19, a kreatori politike moraju odvagnuti rizike prijenosa u školskoj dobi u odnosu na nedostatke zatvaranja škola i raditi na smanjenju štete od Covid-19.”
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
Vijesti
“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije
Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.
Poskupljenje piva u Zwettlu
Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.
Pivo za 6 eura?
Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.
Tržišni trendovi i povećanje cijena
Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.
Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno
Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.
Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije
Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
You must be logged in to post a comment Login