Građevinski sektor ima jako veliki udio u hrvatskom BDP-u i ubraja se u one koji su najmanje osjetili koronakrizu, baš kao i u Austriji.

U Hrvatskoj se užurbano gradi, investitora ne nedostaje, a objekti, pogotovo stambene (i za turizam) prirode najviše se grade na hrvatskoj obali. Najviše je novih objekata u stanogradnji i turizmu. Problem je kako pronaći radnike, ali i zadržati troškove građenja, pogotovo sada kad cijene materijala stalno rastu.

Veliki problem predstavlja i radna snaga, pogotovo ona kvalificirana.

Na većini gradilišta u Hrvatskoj gotovo i nema domaćih radnika. 80 posto njih dolazi iz zemalja u okružju te iz Ukrajine, Nepala, Indije. Investitori maksimalno iskorištavaju kvote za uvoz radne snage, no i dalje im, kažu, nedostaje ruka više. Problem je i što je dio uvozne radne snage nedovoljno kvalificiran, piše Hrt.

Stručnjaci naglašavaju da hrvatski radnici najčešće rade na uređenom austrijskom, njemačkom i švicarskom tržištu, gdje su plaćeni trostruko više u odnosu na prosječnu plaću u građevini koja u Hrvatskoj iznosi oko 4 500 kuna.