Hrvatska
30. obljetnica: Hrvatska i Slovenija obilježavaju svoju neovisnost
Na današnji dan Hrvatski sabor je donio Odluku od uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Taj da se u Hrvatskoj obilježava kao Dan neovisnosti (spomendan). Istu odluku kao Hrvatska taj je dan donijela i Slovenija te su te dvije države već sutradan priznale jedna drugu kao suverenu.
Međutim, tek tri mjeseca nakon isteka moratorija razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države Hrvatski je sabor na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske.
Ovoj odluci hrvatskog sabora prethodio je referendum o hrvatskoj samostalnosti koji održan 19. svibnja 1991. godine. Na tom su referendumu građani Republike Hrvatske odlučivali o budućnosti Hrvatske odgovarajući na dva ponuđena pitanja.
- Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?
Wikicitati „ - Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?
Na oba pitanja su građani Republike Hrvatske mogli odgovoriti sa ZA ili PROTIV.
Na referendum je izašlo 83,56 posto birača. Njih čak 94,17 posto izjasnilo potvrdno na prvo pitanje. Za ostanak Republike Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, što je bila druga ponuđena opcija, glasalo je tek 1,2 posto birača.
Na sjednici hrvatskog sabora 25. lipnja obratio se i prvi hrvatski predsjednik Dr. Franjo Tuđman. “Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhonaravnih razloga. S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, rekao je Tuđman.
Prva od općepriznatih zemlja koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je to učinio 19. prosinca 1991. Istog dana je i Njemačka najavila priznanje koje je trebalo stupiti na snagu od 15. siječnja 1992. godine. 13. siječnja Hrvatsku je priznao Vatikan, a 14. siječnja isto je učinio i San Marino. Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Unije, te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Spomenimo i kako su Hrvatsku prije Islanda priznale Slovenija (26. svibnja 1991.), Litva (30. srpnja 1991), Ukrajina (11. prosinca 1991.) te Latvija (14. prosinca 1992.). Međutim, te su države u to doba i same bile tek djelomično priznate.
Slovenija obilježava Dan državnosti
Dan državnosti u spomen na 25. lipnja obilježava i Slovenija. Središnja proslava Dana državnosti 25. lipnja održat će se u Ljubljani, na Trgu republike pred zgradom parlamenta, a na nju su pozvani i premijeri susjednih država.
Dolazak na svečanu proslavu su potvrdili austrijski, hrvatski i mađarski premijeri, a dolazak talijanskog premijera Marija Draghija još nije posve siguran.
Svečanost pred parlamentom na koju su pozvani i građani počet će u 21 sat, uz prijenos na javnoj televiziji i prigodan kulturni program, a u istoj će prilici biti obilježen i početak drugog predsjedanja Slovenije Vijećem EU-a u drugoj polovici ove godine.
Svečani govornik uz Dan državnosti je predsjednik Borut Pahor, a pozdravne govore s čestitkama imat će i premijeri susjednih država, prema medijima.
Okupljenima na Trgu republike govorit će o preuzimanju predsjedništva Vijeća EU-a premijer Janez Janša i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, piše HRT.
- Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
- Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
- Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
- Slovenija: Teška nesreća zatvorila glavni prometni pravac prema Austriji: Radovljica – Lesce nedostupna!
- Dođe li Kickl na vlast, u Austriji se spremaju velike promjene
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
Hrvatska
U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki
U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane.
Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama.
Hrvatska
Hrvatska danas bira novog predsjednika, Milanović ili Primorac
U Hrvatskoj se u 7 ujutro otvorilo više od 6500 biračkih mjesta na kojima u drugom krugu birači odlučuju hoće li novi mandat dati aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, kandidatu SDP-a i partnera, ili Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Birališta su otvorena do 19 sati, do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Pola sata nakon zatvaranja birališta Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će prve izborne rezultate, a već oko 21 sat moglo bi se znati kome su birači poklonili svoje povjerenje.
Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.769.598 birača.
You must be logged in to post a comment Login