Zeleni u Beču predstavili su svoj veliki plan za javni prijevoz u gradu, koji uključuje izgradnju novih tramvajskih linija kako bi se poboljšala povezanost i osigurao održiviji i učinkovitiji sustav javnog prijevoza. Iako se u središtu Beča trenutno izvode radovi na izgradnji nove podzemne željeznice, mnogi vanjski okruzi grada i dalje se suočavaju s problemima u javnom prijevozu. Zeleni stoga pozivaju na više tramvaja umjesto novih prometnih gužvi i kašnjenja.

U vanjskim četvrtima mnogi stanovnici još uvijek ovise o automobilima jer javni prijevoz nije dovoljno razvijen. Unatoč tome što je u posljednjim godinama bilo mnogo radova, nijedna nova tramvajska linija nije otvorena. Zeleni tvrde da su prošli planovi u velikoj mjeri zakazali.

Tramvaji, prema riječima Judith Pühringer, predsjednice i kandidatkinje Zelenih u Beču, mogli bi postati „prvaci“ bečkog sustava javnog prijevoza. Tramvaji su brzi za izgraditi, jeftini, udobni i imaju veliku kapacitet. Za Beč u budućnosti potrebno je bolji i pristupačniji javni prijevoz.

Zeleni predlažu konkretne korake za poboljšanje sustava:

• 17 novih tramvajskih linija i produžetaka postojećih linija
• 68 kilometara novih tramvajskih pruga
• Poboljšanje javnog prijevoza u vanjskim četvrtima
• Prelazak gradskih granica s novim linijama, poput modela „Badnerbahn“
• Brže tramvaje kroz prednost na semaforima

Među specifičnim prijedlozima su direktna povezanost Badnerbahn s U2 (Wienerberg), nova tramvajska linija od Simmeringa do Schwechata, nova autobusna linija u 19. okrugu te brzi autobusni servis od U6-Floridsdorf do U2-Stadlau.

Zeleni također žele poboljšati učestalost vožnje, prema modelu „2-3-5“, što znači da bi tijekom vršnih sati metro linije trebale voziti svake dvije minute, tramvaji svake tri, a autobusi svakih pet minuta. Planiraju i daljnje širenje usluge „Hüpfer“, koja omogućava fleksibilne autobusne linije na periferiji Beča.

Također, Zeleni se protive povećanju cijena godišnje karte, tražeći da cijena od 365 eura ostane ista do 2030. godine.

Procijenjeni trošak za nove tramvajske pruge iznosi od 1,7 do 2 milijarde eura, što je značajno manje u odnosu na izgradnju planirane autoceste prema Lobau, koja bi mogla koštati do 6 milijardi eura.

Oko 1,7 milijuna građana Austrije godišnje propušta stotine eura jer ne podnose svoj zahtjev za povrat poreza, poznatiji kao „Steuerausgleich“ ili „porezni povrat“, i umjesto toga čekaju na automatsku obradu. Međutim, porezni povrat može se podnijeti i ručno, što donosi u prosjeku 500 eura više.

Mnogi ljudi se protive podnošenju zahtjeva zbog različitih razloga – boje se da će pogriješiti, smatraju da je previše komplicirano ili im se jednostavno ne da baviti tim “sušnim” temama. No, istina je da nikada nije bilo lakše i brže podnijeti zahtjev za porezni povrat, a nikada nije bilo ni više novca za povrat. Oni koji čekaju na automatsku obradu obično dobiju manje novca od onih koji se potrude i podnesu ručni zahtjev.

Tako se, umjesto da automatski dobiješ oko 500 eura, s ručnim podnošenjem zahtjeva možeš dobiti oko 1.000 eura. Porezni povrat za 2024. godinu može se jednostavno podnijeti putem portala FinanzOnline, čim dobiješ godišnju potvrdu o plaći od svog poslodavca.

Ne moraš se brinuti zbog mogućih grešaka ili preplavljivanja podacima. Preplaćeni porezi ili doprinosi za socijalno osiguranje automatski će biti uračunati u zahtjev, a osim toga, možeš prijaviti i „posebne troškove“ kao što su iznimni troškovi, odbitci ili posebni iznos odbitka.

Povrat za posljednjih pet godina možeš naknadno ostvariti

Ako se sada sjećaš da si proteklih godina propustio povrat poreza, dobra vijest je da možeš podnijeti zahtjev za povrat poreza za posljednjih pet godina, čak i ako si već dobio automatski porezni povrat.

Zbog trenutne proračunske situacije u Austriji, koja uključuje deficit od više od 18 milijardi eura, koalicija planira produžiti radni vijek građana, osobito u starijoj dobi. Ove promjene uključuju i strože uvjete vezane uz mirovine.

Kako bi popunili proračunski deficit, vlada je već predstavila prve mjere štednje. To uključuje širenje poreza, nametanje većih opterećenja na banke i energetske tvrtke, te ukidanje obrazovne dopusta. Iako će ove mjere donijeti nešto više od milijardu eura u proračun, to nije dovoljno za pokrivanje deficita, zbog čega je planirana daljnja štednja, uključujući mirovinske reforme, piše Heute.

Paket koji bi trebao donijeti 3 milijarde eura

Jedan od ključnih dijelova plana je podizanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 6 posto, ali to nije jedina mjera. Također, predviđa se uvođenje paketa za zapošljavanje starijih radnika i reforme mirovinskog sustava koje bi do 2031. trebale donijeti 2,9 milijardi eura, dok će taj iznos do 2028. narasti na 1,45 milijardi eura.

Iako trenutno nije planirano povećanje zakonske dobne granice za umirovljenje, moguće je da će se to promijeniti u budućnosti ako trenutne mjere ne budu dovoljne za smanjenje deficita.

Privlačenje radnika da rade duže

Jedan od ciljeva je učiniti rad u starijoj dobi privlačnijim, kako bi ljudi duže radili i potaknuli gospodarski rast. Prema podacima, muškarci u prosjeku odlaze u mirovinu sa 62,3 godine, a žene sa 60,2 godine. Kako bi to promijenili, planiraju se značajna poboljšanja, poput boljih mogućnosti za obrazovanje i prekvalifikaciju starijih radnika. Također, radnici će moći premjestiti se u lakše poslove ako žele nastaviti raditi, a poslodavci će biti motivirani da započnu s osposobljavanjem za takve poslove.

Strože mjere za umirovljenje

Da bi se postigao viši stvarni radni vijek, planiraju se i strože mjere u vezi s tzv. „koridorskim mirovinama“. Trenutno, radnici mogu u mirovinu s 62 godine ako imaju 480 mjeseci osiguranja, ali uz smanjenje mirovine za svaki mjesec prije zakonske dobi. Koalicija planira podići dob za odlazak u mirovinu na 63 godine i povećati broj potrebnih godina osiguranja na 42.

Također, uvodi se nova opcija smanjene mirovine, koja će omogućiti radnicima da smanje svoje radno vrijeme nakon 42 godine osiguranja, uz smanjenje plaće i mirovine prema postotku smanjenja radnog vremena.

Poticaji za rad nakon umirovljenja

Uvođenjem poreznih olakšica za rad nakon zakonske dobi umirovljenja, planira se ohrabriti starije radnike da nastave raditi. Od 2026. godine, poslodavci neće plaćati socijalne doprinose za radnike starije dobi, a za prihode u mirovini bit će uvođen jedinstveni porez od 25%.

Moguće daljnje promjene

Ako ove mjere ne budu dovoljno učinkovite u postizanju ciljanih ušteda, planiraju se dodatne reforme. Uvođenje zakonskog mehanizma održivosti znači da će, ako se planirane uštede ne postignu do 2030. godine, vlada biti obvezna poduzeti dodatne mjere. Ovo uključuje povećanje broja potrebnih godina osiguranja za koridorsku mirovinu te moguće promjene u stopi doprinosa, godini umirovljenja i uvjetima za mirovine.