Austrija
Poveznica zaraženih koronavirusom i doseljenika u Austriji
Austrijski liječnici potiho govore kako su pretežito pacijenti na odjelima intenzivne njege, zaraženi koronavirusom, doseljenici. U čemu je problem?
„Virus dolazi automobilom“, izjavio je na ljeto prošle godine austrijski kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) i tako prouzrokovao veliku debatu oko njegovog nepoštivanja doseljenika koji su, između ostalog, izgradili zemlju koju vodi.
Nekoliko mjeseci kasnije, ponovno je svojom izjavom naljutio većinu austrijske javnosti, pogotovo doseljenike i Austrijance s migracijskom pozadinom. Tada je, kao primjer neodgovornog putovanja, spomenuo i „posjetu obiteljima na Balkanu“. Nikada se nije ispričao radi izjava.
Danas, pojedini podatci pokazuju kako su za širenje koronavirusa zaista mogli biti krivi doseljenici u Austriji. Ova vrlo škakljiva tema, koja će se teško pronaći u austrijskim medijima, kruži već duže vrijeme među stručnjacima i virolozima.
Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje kako doseljenici imaju povećani rizik zaraze od koronavirusa, a i kliničke slike su im mnogo teže. Austrijski liječnici su objavili podatke kako se na odjelima intenzivne njege nalazi veliki broj pacijenata s migracijskom pozadinom, a najviše su pogođeni bečki kotari u kojima žive pretežito doseljenici.
Službene brojke ne postoje, budući da se novozaraženi ne dijele po državljanstvu ili porijeklu, nego prema spolu i starosnoj dobi. Istraživanje Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), o kojem smo nedavno pisali, pokazuje kako su samo dobro integrirani doseljenici isto ili slično informirani kao ‘domaći’ građani.
Građani iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije iz druge generacije doseljenika se osjećaju na istom nivou informirano kao i domaći građani, dok doseljenici iz Turske (prve generacije) te azilanti iz Afganistana i Sirije nisu dobro informirani. Također, Afganistanci i Sirijci dvostruko više smatraju kako su ograničena kretanja, obaveza nošenja zaštitne maske i društvena distanca „pretjerana“ nego osobe bez migracijske pozadine.
Mnogi stručnjaci kritiziraju austrijsku Vladu zbog manjka informacija o koronavirusu na drugim jezicima, budući da, podrazumijeva se, preferiraju isključivo njemački jezik. Samo Grad Beč nudi informacije na mnogim jezicima svojih doseljenika, a i ÖIF na svojoj platformi nudi informacije na 17 jezika.
Psihologinja Mariam Elhagazi smatra kako su veliki problem razne teorije zavjere koje kruže na društvenim mrežama, koji su za mnoge izvor informacija broj jedan, a i doseljenici se najviše druže i komuniciraju sa svojim sunarodnjacima.
Razlog povećanom broju doseljenika na odjelima intenzivne njege su i njihove bolesti iz prošlosti te teži pristup zdravstvenom sektoru nego drugima. Mnogi od njih rade u trgovinama, gdje su više izloženi kontaktu s ljudima, pa tako i potencijalnoj zarazi. Zbog svih ovih spomenutih problema i tema, ministrica integracija Susanne Raab (ÖVP) najavila je bolju komunikaciju s doseljenicima i ponudu na više jezika.
- Heroina dana: Medicinska sestra spasila 92-godišnjakinju iz zapaljene kuće
- Jedanaestogodišnjakinja nestala u Beču: Ujak ju je od policije sakrio u ladicu kreveta
- Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
- Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
- Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login