Religija
Što znače boje na uskršnjim pisanicama
Pisanice su bojom ukrašena jaja. Riječ je nastala od glagola ‘pisati’, a negdje se zovu i ‘šarenice’. Ova ukrašena jaja su simbol novoga života i Isusovog uskrsnuća, a tradicija je preuzeta iz poganskih naroda.
Jaja su se prije bojala prirodnim bojama, a ta tradicija je i danas živa, no većina boje i umjetnim jestivim bojama. Tradicija pisanica se najviše održava na istoku Europe. Pisanice su osim simbola života i tradicionalni dar. Tako zaljubljeni poklanjaju pisanice s ljubavnim motivima poput srca ili dva goluba ili porukama.
Prije bojanja se jaje može i ispuhati, kroz probušenu rupicu iscure bjelanjak i žumanjak pa ostane samo ljuska jajeta, a tako jaje ima duži vijek trajanja.
Najčešći način prirodnog bojanja jaja je pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle, korijena broča ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja. Čađom ili bobicama bazge ili duda se dobije crna boja, a smeđa hrastovom korom. Zelena boja se dobivala od raznog bilja, najviše od špinata, koprive i poriluka.
Jaja se umataju u tkaninu popunjenu travkama, listićima i/li djetelinama. Podravina i veći dio Slavonije koriste biljne ornamente, a Slavonija često koristi i geometrijske ukrasne likove. Dalmatinci koriste srce, rozete ili nešto slično.
Crvena boja predstavlja duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi, a kršćanski je simbol Kristove muke, nade, energičnosti i služenja Crkve. Bijela simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost, a crna vječnost, smrt, strah i neznanje.
Žuta pisanica označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću, a kršćanski je simbol nagrade i priznanja. Zlatna boja simbolizira duhovitost i mudrost, plava istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost, a zelena plodnost, zdravlje, svježinu, nadu, bogatstvo. Kršćanski simbol zelene boje su pobjeda života nad smrću, nada i blagostanje.
Ružičasta boja je simbol uspjeha i zadovoljstva, smeđa velikodušnosti, žetve i tla, ljubičasta vjere, povjerenja, strpljivosti i posta, a narančasta izdržljivosti, snage i ambicioznosti.
Postoje i kombinacije boja koje imaju značenja. Tako bijela i crna simboliziraju žalost i poštovanje pokojnih, a crveno-crna neukost koja proizlazi iz strasti. Crvena i bijela su za poštovanje, a četiri i više boja na jednoj pisanici su za obiteljsku sreću, mir i ljubav.
Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam redakcija KROATIV-a!
Religija
Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs
KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!
Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.
Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.
Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.
Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.
Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.
Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.
Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021
- Austrija bi mogla olakšati rad radnicima sa Zapadnog Balkana?
- Austrija uvodi posebnu tjednu novčanu naknadu za trudnice
- Mladi Srbin u Austriji pokušao podmiti policajce
- Žena za kojom se tragalo u Austriji pronađena mrtva
- Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
You must be logged in to post a comment Login