S porastom temperatura u proljeće, rizik od prehlade smanjuje se, a virusi također postupno nestaju. No, postoji li takav učinak i kod koronavirusa? Znanstvenici pretpostavljaju da postoje sezonski učinci, ali hoće li to biti učinkovito ove godine na pandemiju? Hoće li biti ljeta kao prošle godine?
“Sezonalnost virusa koji se šire respiratornim putem izuzetno je složena i ne može se povezati s pojedinačnim čimbenicima”, kaže Ulf Dittmer, ravnatelj Instituta za virologiju Sveučilišne bolnice u Essenu. Osim sezone, i drugi čimbenici određuju tijek pandemije, poput ponašanja ljudi. Stoga je teško dati jasnu prognozu.
Institut Robert Koch (RKI) pretpostavlja da se Sars-CoV-2 bolje širi u hladnijoj sezoni. Dinamika prijenosa ljeti slabi. U stvari, lokalna stopa zaraze smanjila se u ljeto 2020. godine. Znači li to da će i ove godine broj slučajeva ponovno pasti kad postane toplije? Šef virologije u berlinskom Charitéu Christian Drosten smatra da je to malo vjerojatno. “Činjenica da smo imali tako opušteno ljeto 2020. vjerojatno je povezana s činjenicom da su naši brojevi slučajeva ostali ispod kritičnog praga u proljeće. Ali to više nije slučaj”, nedavno je rekao za “Spiegel”. Primjerice, u Španjolskoj se broj slučajeva ponovno povećao u ljeto nakon zaključavanja – usprkos vrućini.
Utjecaji okoline mogu utjecati na stabilnost koronavirusa. Uz to, čimbenici okoliša također mogu utjecati na aerosole ili kapljice koje se koriste za širenje virusa, kaže virologinja Stephanie Pfänder sa Sveučilišta Ruhr u Bochumu: “Njihova se svojstva također mijenjaju ovisno o uvjetima okoline.”
Sunčeve zrake – posebno UV zračenje – oštećuju genetske informacije virusa. “Možemo otprilike reći da je UV zračenje sposobno deaktivirati virus napadajući virusnu nukleinsku kiselinu”, kaže virolog Pfänder. Tada virusi više nisu zarazni.
Vrijeme također utječe na ponašanje ljudi. Zimi obično ostajemo u zatvorenom, za toplijeg vremena mnogi su ljudi vani. “Ako se život događa vani na svježem zraku ili su sobe stalno dobro prozračene, rizik od prijenosa prirodno je manji”, kaže Pfänder.
Prema stručnjacima, drugi sezonski čimbenici koji mogu utjecati na pandemiju uključuju temperaturu, vlažnost i stanje imunološkog sustava. Mnogi od ovih čimbenika poboljšali su se u proljeće i ljeto, rezimira virolog Dittmer. Dakle, postoje sezonski efekti. No koliko vrijeme utječe na pandemiju, još uvijek nedostaje konkretnih podataka.
Prema stručnjacima, sada postoji još jedan nepoznat čimbenik: mutacije virusa. Prednost stečenu sezonskim efektima mogli bi “pojesti” zarazniji mutanti, kaže virolog Dittmer, opisujući opasnost s obzirom na naredne mjesece. Tada sezonski učinci možda neće biti dovoljni osigurati da R-vrijednost dugoročno padne ispod praga 1, iznad kojeg pandemija popušta. Virolog Pfänder pretpostavlja da toplija sezona u principu već može pridonijeti usporavanju dinamike prijenosa. Također vidi nesigurnost u mutantima. “Pojava i širenje mutanata zapravo je faktor koji je nepredvidiv”, zaključuje, a prenosi APA.
- Državljanin Hrvatske u Austriji nasjeo na prevaru, izgubio 5230 eura
- U Austriji možete vratiti neke naknade od kredita koje su bile nezakonite
- Austrija u vrhu EU po visini plaća, prosjek 58.600 bruto godišnje
- Salmonela u kebabu iz Poljske: Kontaminirano meso stiglo i u Beč
- Policija u Linzu usmrtila 27-godišnjaka: objavljena snimka koja otkriva što je prethodilo tragediji
