Austrija
Kurz želi uvođenje “korona zelene karte”
U europskim i svjetskim medijima već se naveliko govori o uvođenju svojevrsnih “korona putovnica” koje bi trebale omogućiti lakša i bezbolnija putovanje. Neke države već su uvele tzv. “Covid-pass”, a austrijski kancelar zalaže se za uvođenje “korona zelenog kartona” koji bi uvelike olakšao putovanja.
Takozvana zelena putovnica/karta vrijedila bi ne samo za cijepljenje, nego i za one koji su preboljeli koronu (imaju dovoljnu razinu antitijela – imuni su), ali i one koji su recentno negativno testirani. To bi značilo da će “korona zeleni karton” biti u digitalnom obliku.
“Zelena putovnica odnosno karton vrijedila bi za sve one koji su cijepljeni, koji su preboljeli koronavirus, ali i za one koji imaju važeći negativan test na koronavirus. To bi trebalo biti digitalno rješenje, a zelena karta bi se lako mogla pohraniti na mobilne telefone“, rekao je Kurz jučer u Beču.
Austrijski kancelar naglasio je da će ovaj prijedlog predstaviti danas i na Summitu EU te da se nada europskom rješenju. U slučaju da prijedlog ne prođe na EU razini, projekt bi se mogao prebaciti na nacionalne razine gdje Kurz očekuje podršku “turističkih zemalja” među kojima je i Hrvatska.
“Trebamo slobodu putovanja unutar Europske unije”, rekao je Kurz za medije te dodao da bi “zelena karta/putovnica) mogla cijeloj EU “pružiti dobru osnovu za pravilna i sigurna putovanja tijekom ljeta”. Austrijski kancelar je pojasnio da je Izrael već ima sličan sustav, te da je tehnički to lako izvodiva stvar.
Prvi čovjek austrijske vlade naglasio je i da je o ovom prijedlogu već razgovarao s brojim europskim dužnosnicima, ali i s čelnicima europskim zemalja. Sličnim prijedlozima dosad su se protivile Njemačka i Francuska, ali Kurz vjeruje kako se na razini EU može postići rješenje.
“Svi mi želimo da nam se normalan život vrati što je prije moguće. Želimo slobodu putovanja po Europi neovisno radi li se o poslu ili zadovoljstvu. Prije svega želimo priliku za odlazak na kulturna događanja, u restorane i hotele i ugostiteljske objekte. Povratak u normalu do ljeta je apsolutno realan”, naglasio je austrijski kancelar Sebastian Kurz.
- Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
- Austrija se želi približiti NATO-u
- Provalnici s gradilišta u Beču htjeli su pobjeći e-skuterima
- WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
- Zbog previše buke pijani Bečanin nasrnuo na građevinske radnike i prijetio im nožem
Austrija
Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.
Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.
Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.
Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.
Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.
Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.
E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.
Austrija
Austrija se želi približiti NATO-u
Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).
S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.
Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).
“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.
Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.
Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.
Austrija
WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.
Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.
Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.
Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).
Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.
U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.
“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.
