Austrija
Tvrtka iz bečkog Simmeringa će prva dobiti cjepivo u Austriji
Prvo će se cijepiti stanovnici staračkim domova i domova za njegu u Beču i Donjoj Austriji.
Prema posljednjim informacijama, do kraja godine bi prvi Austrijanci trebali dobiti cjepivo protiv koronavirusa, a po svemu sudeći prvi će na redu biti stanovnici staračkih domova u Beču i Donjoj Austriji. Cijepljenje bi trebalo početi 27. ili 28. prosinca.
Jedna farmaceutska veleprodaja u bečkom kotaru Simmering dobit će prvih 10.000 doza cjepiva, a svi hladnjaci su spremni. Tvrtka „Herba Cremosan“ je pripremila tri specijalna hladnjaka, gdje se cjepivo BioNTecha i Pfizera mora čuvati na temperaturi od najmanje -70 stupnjeva. Hladnjaci imaju mjesta za 160 do 170 tisuća doza.
Prema strategiji cijepljenja Ministarstva zdravstva, cijepljenje će početi oko božićnih blagdana, prvo u staračkim domovima i domovima za njegu, a zbog logističkih razloga prvo u glavnom gradu te u Donjoj Austriji. Nije poznato koji domovi će prvi dobiti cjepivo.
Nakon što druga dostava spomenutog cjepiva dođe u Austriju, na redu su cijepljenja zdravstvenih zaposlenika, osoblja liječničkih ordinacija, spasilačkih organizacija te osoblja u mobilnim službama za njegu starijih osoba.
Iz Herba Chemosana su potvrdili kako će u cijeloj Austriji biti 17 lokacija za hlađenje doza cjepiva. Podsjećamo, Europska agencija za lijekove (EMA) će odluku o odobrenju donijeti tek 21. prosinca.
- Detalji pucnjave u Beču, muškarac ranjen – evo što se dogodilo
- Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
- Planinar smrtno stradao tijekom odrona kamenja
- Cijene najma stanova u Beču i dalje rastu, unatoč tome gradi se premalo stanova
- Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Elchinator | Pixabay
Austrija
Detalji pucnjave u Beču, muškarac ranjen – evo što se dogodilo
33-godišnji muškarac upucan je tijekom svađe s nekoliko ljudi na državni praznik u Beču.
Kako javlja “Heute”, sumnja se prvo na tučnjavu između nekoliko ljudi u četvrti Hackengasse oko 17.05 sati na državni praznik. Ispaljen je hitac, a 33-godišnjak je teško ozlijeđen u predjelu gornjeg dijela tijela i vrata.
Muškarcu je stručna spasilačka služba Beča ukazala hitnu medicinsku pomoć te je prebačen u bolnicu. U stabilnom je stanju. Prema dosadašnjem stanju istrage, na navedenoj lokaciji dogovoren je sastanak dviju skupina od po tri muškarca u vezi navodne prodaje/kupnje sredstava ovisnosti.
Prema pisanju medija, identitet dvojice umiješanih već je poznat, a kako je došlo do pucanja i tko ih je ispalio predmet je istrage koja je u tijeku. Nakon ispaljenog hica 33-godišnjak je pao na tlo.
Ispitivanje žrtve još nije bilo moguće. Daljnje istrage su u tijeku.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
Austrija
Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.
Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).
Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.
Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.
Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.
Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.