Austrija
Pala odluka u najbitnijem suđenju u novijoj povijesti Austrije
Nakon 168 dana suđenja, u petak je u procesu oko privatizacije državnih stanova Bauen und Wohnen GmbH (BUWOG) bivši ministar financija Karl-Heinz Grasser (prije FPÖ/kasnije Nez.) dobio zatvorsku kaznu u visini od osam godina. Prema procjeni Suda, dokazano je kako je Grasser nanio štetu republici nepovjerenjem zbog uplata u privatizaciji BUWOG-a i Terminalnog tornja (Terminal Tower) u Linzu. I za druge suokrivljenike su izrečene zatvorske kazne, a presude nisu konačne.
Bivši ministar financija je zloupotrijebio svoju političku funkciju, kršio imovinske interese i nije ispunio svoje obveze, rekla je sutkinja Marion Hohenecker na presudi u Bečkom kaznenom sudu. Grasser je osuđen zbog pronevjere i prihvaćanja darova od strane dužnosnika, kao i zbog krivotvorenja dokaza. Njegov odvjetnik Manfred Ainedter je već najavio žalbu na presudu.
Također je Sud utvrdio kako su krivi bivši glavni tajnik Slobodarske stranke Walter Meischberger te lobist Peter Hochegger. Meischberger je djelovao kao posrednik Grassera, a s za njega postoji i optužba primanja mita. Osuđen je na sedam godina zatvora, a tijekom čitanja presude je napustio sobu.
Lobist Hochegger je također pomagao u pronevjeri i sud mu je odredio kaznu od šest godina zatvora. Na početku suđenja je upravo on dao iznenađujuće, istina djelomično, priznanje, te je tako inkriminirao svoje suoptuženike.
Zatvorske kazne su izrečene i protiv bivšeg šefa Immofinanza Karla Petrikovicsa (dvije godine) i bivšeg direktora banke Raiffeisen RLB-OÖ Georga Starzera (tri godine). Odvjednik Gerald Toifl je osuđen na dvije godine zatvora, a švicarski upravitelj imovine Norbert Wicki na 20 mjeseci. Uz ove zatvorske kazne, Grasser, Meischberger, Petrikovics i Starzer republici moraju platiti odštetu. Kako bi dobili odštetu od Hocheggera, republika mora dobiti pred Građanskim sudom.
Pobjednički ponuditelji Immofinanz/RLB OÖ su platili 9,6 milijuna eura, što je jedan posto kupoprodajne cijene, Meischbergeru i Hocheggeru u privatizaciji saveznih stanova. Ponuda od 961 milijuna eura je bila samo milijun eura viša od ponude tvrtke CA Immo. Ovaj novac je proslijeđen kao mito za Grassera i njegove partnere.
„Riječ je o prikrivenom dogovoru Grasera na račun Republike Austrije koju je oštetio“, izjavila je sutkinja za 9,6 milijuna eura. To je indirektno prebačeno na tri računa u Lihtenštjanu: „Oni koji pošteno posluju ne trebaju nikakve račune u Lihtenštajnu“, bila je opaska sutkinje, a za Grassera i njegov tim smatra kako su stvorili „infrastrukturom za prikrivanje“.
Kao dokaz da je dobio dio milijunske provizije govori i podatak iz optužnice prema kojoj je Grasser za vrijeme svoje ministarske funkcije pola milijuna eura u gotovini uplatio u Meinl banci te kasnije tvrdio da je novac od njegove punice u Švicarskoj. Novac se kasnije nalazio na lihtenštajnskom računu. Grasser je odbio ovu optužbu i izjavio kako nije zaradio, niti je imao saznanja o radu Hocheggera i Meischbergera za ponuditelje BUWOG-a.
Slično je bilo u slučaju najama porezne vlasti u poslovnoj zgradi Terminal Tower u Linzu, gdje je naplaćeno 200.000 eura provizicije. Prema optužnici je i ovaj novac proslijeđen Grasseru i partnerima, koji su zauzvrat proslijeđivali važne informacije pobjedničkom ponuditelju.
Još za vrijeme čitanja presude, Grasserov odvjetnik Ainedter je u dopisu medijima izjavio kako je presuda „očita pogrešna procjena“ te da će se pokrenuti svi pravni potezi. Njegov odvjetnik tvrdi kako sud „nije izdržao golem medijski pritisak, koji je bio jedinstven u Drugoj republici, s tisućama negativnih medijskih izvještaja i pogrešno osuđenog Karl-Heinz Grassera“.
BUWOG skandal datira još iz 2003. godine, a afera je sasvim slučajno otkrivena u rujnu 2009. godine, kada su istražitelji provjeravali slučaj propasti Constantia Privatbank (CPB). Istražitelji su otkrili neobične uplate provizije PR savjetniku Peteru Hocheggeru i njegovim poslovnim partnerima, lobijistima i bivšem FPÖ-ovom političaru Walteru Meischbergeru.
Karl-Heinz Grasser je 51-godišnji bivši austrijski političar koji je do 2003. godine bio član Slobodarske stranke. Od veljače 2000. do siječnja 2007. godine je bio austrijski ministar financija. Za njega su vezani skandali plaćenih putovanja, BUWOG-a, dobivanje Porschea za mjesto u Upravnom odboru, afere Terminal Tower, privatizacija austrijske pošte, Novomatica, Constantia Privatbank, Hypo Group Alpe Adria, ELAK i mnogi drugi.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva, Karl-Heinz Grasser (d.) – Don Claudio | Flickr
Austrija
Pucnjava u Beču, muškarac teško ozlijeđen
U 15. bečkom okrugu došlo je do pucnjave tijekom svađe više osoba na državni praznik. Muškarac je teško ozlijeđen.
U 17.05 sati ulicama grada iznenada su odjeknuli pucnji. Veliki kontingent bečke policije odmah je pojurio prema Hackengasse u Rudolfsheim-Fünfhausu.
Prema dosadašnjim saznanjima izvršne vlasti, svemu je prethodila tučnjava između najmanje tri osobe. To je preraslo u pucnjavu, pri čemu je jedan muškarac teško ozlijeđen u gornji dio tijela i vrat.
Za sada nepoznati osumnjičenik(ci) su potom pobjegli u nepoznatom pravcu.
Ozlijeđenom muškarcu, starom oko 30 godina, pružena je hitna medicinska pomoć bečke stručne službe spašavanja te je prebačen u bolnicu. U stabilnom je stanju. Potraga i uviđaj su u tijeku. Trenutno tragamo za svjedocima koji su svojim očima vidjeli incident, poručili su iz policije.
Austrija
Od danas rastu plaće u Bau sektoru u Austriji
Sindikat BAU-HOLZ (GBH) u srijedu ima razloga za slavlje od danas. Zaključci novih kolektivnih ugovora predviđaju povećanje plaća od 1. svibnja do 7,82 posto. S obzirom na temeljnu tekuću inflaciju u posljednjih 12 mjeseci (6,77 posto), zapravo dolazi do povećanja realnih plaća radnika u građevinarstvu, drvnom i kamenom sektoru.
Ne samo da su kompenzirana poskupljenja, već su od sada i povećavaju početne plaće u tim djelatnostima. U građevinarstvu oni iznose preko 2.700 eura, a povećavaju se i plaće za učenike odnosno radnike koji su u procesu izobrazbe.
Evo koliko će porasti plaće radnicima u određenom sektoru:
Građevinarski radnici +7,15 posto
Građevinska pomoćna industrija + 7,70 posto
Slikari/moleri + 7,70 posto
Krovopokrivač + 7,70 posto
Hafner, ploča i keramičar + 7,70 posto
Kamenari + 7,70 posto
Tapetar + 7,70 posto
Opločnici + 7,70 posto
Staklar + 7,70 posto
Polagači + 7,70 posto
Graditelj bunara + 7,70 posto
Majstor drvosječnik + 7,25 posto
Drvna, pilanska i industrija sječke + 7,82 posto
Stolar + 7,25 posto
Industrija kamena i keramike + 7,27 posto
Savezni predsjednik GBH Josef Muchitsch: “Pri sklapanju kolektivnih ugovora uvijek koristimo CPI kao osnovu. Postoji i dodatak koji nagrađuje ‘činiti više’. Trenutačno je tekuća inflacija za posljednjih 12 mjeseci 6,77 posto. Zahvaljujući našem poštenom i funkcionalnom socijalnom partnerstvu, imamo ljude koje pomažu zaposlenicima u našim industrijama da bolje prebrode inflacijsku krizu. Uskočili smo tamo gdje savezna vlada nažalost nije uspjela.”
Austrija
Austrija: Family Bonus Plus donosi obiteljima u prosjeku 1400 eura po djetetu
Prema podacima Ministarstva financija, Family Bonus Plus donio je obiteljima u prosjeku više od 1430 eura po djetetu u 2022. godini. Do sada je više od 2 milijarde eura isplaćeno ili odobreno obiteljima koje ispunjavaju uvjete za 2022. koristeći ovaj odbitak, koji smanjuje porez na dohodak.
Sada kada je porezna procjena moguća retroaktivno na pet godina, ministarstvo očekuje da će iznos porasti na 2,4 milijarde, navodi se u priopćenju od srijede.
U međuvremenu, pojednostavljenje digitalnih aplikacija nastavit će se provoditi. Prema odjelu za financije, novi FABIAN postupak već osigurava manje birokracije, na primjer automatskom razmjenom podataka sa sveučilištima i omogućavanjem da se obiteljski dodaci i dalje nesmetano isplaćuju nakon diplome bez prijave.
Zahvaljujući tehničkim inovacijama, FABIAN sada također ima sučelje za bazu podataka o pripravnicima, Europsku razmjenu informacija o učinku (ELISA) i vezu sa službom Ministarstva za socijalna pitanja za invalidsku propusnicu. Ubuduće je predviđeno da se putem FinanzOnline može odgovoriti na rezervacije ili naloge za otklanjanje nedostataka i ALF pisma (obiteljski dodatak bez prijave), kao i automatiziranu obavijest o statusu obrade i povezivanje s podacima socijalnog osiguranja.
