Austrija
Ministar panike Rudolf Anschober
„Sljedeća dva tjedna su ključna“, „Situacija je ozbiljna“, „Uskoro očekujemo nove mjere“ – ove rečenice ste posljednjih mjeseci čuli češće nego što bi trebali. U svom posljednjem nastupu u dnevniku ORF-a „ZiB2“, ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je izjavio kako su nove mjere protiv koronavirusa uskoro moguće. Na pitanje voditelja o tome planiraju li se […]
„Sljedeća dva tjedna su ključna“, „Situacija je ozbiljna“, „Uskoro očekujemo nove mjere“ – ove rečenice ste posljednjih mjeseci čuli češće nego što bi trebali. U svom posljednjem nastupu u dnevniku ORF-a „ZiB2“, ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je izjavio kako su nove mjere protiv koronavirusa uskoro moguće.
Na pitanje voditelja o tome planiraju li se nove mjere na državnom nivou, Anschober je izjavio da „ne bi isključio tu mogućnost narednih dana“. Posljednje odluke na pokrajinskom nivou u Salzburgu i Tirolu smatra „na vrijeme“ i „točnima“, a odluke na državnom nivou se trenutno evaluiraju.
„30 posto manje kontakta znači 50 posto manje infekcija“, rekao je u dnevniku i izjavio kako lokalne mjere imaju trenutno prioritet, ali „će nam mjere na državnom nivou biti potrebne, za zaštitu od pandemije – na tome radimo trenutno (…) kako bi izbjegli drugi ‘lockdown’“. Upitan eksplicitno oko mogućih mjera u ugostiteljstvu, Anschober je izjavio kako su sve mjere „trenutno na ispitivanju“. Skraćivanje radnog vremena je jedna „legitimna metoda“ za smanjivanje kontakata: „Kada se više konzumira alkohol, onda je povećan rizik“.
Prijeti li potpuni krah ugostiteljstvu?
Ugostiteljstvo je posljednjih nekoliko mjeseci i godina na velikom udaru u Austriji. Prije skoro godinu dana sve je krenulo zabranom pušenja, gdje su mnogi lokali bili primorani promijeniti svoj koncept rada ili čak zatvoriti. Ugostiteljstvo je dotukla zabrana rada od sredine ožujka do sredine svibnja ove godine.
Nakon te zabrane, koja je u tom trenutku izgledala opravdano, država nije odlučila sufinancirati redovne troškove ugostiteljskih objekata kojima je promet za razliku od prošle godine opao za 61 posto. Ova brojka Gospodarske komore (WKÖ) izgleda visoka, no kada pitate zaposlenike i vlasnike ugostiteljskih objekata, bit ćete svjesni kako je ova brojka još manja nego što je realnost.
Razmak između stolova, obavezna maska za zaposlenike i goste (osim za stolom), obavezna registracija gostiju – sve su to stvari koje ‘tjeraju’ goste od lokala, jer se kava i pivo mogu popiti kod kuće, hrana naručiti i preko jeftine radne snage koja radi za razne dostavljače, a utakmica se također može pogledati iz udobne sofe.
Mnogi gosti nisu pročitali pravilnike ili prate pogrešne medije, pa misle da su maske obavezne i tijekom konzumacije hrane i pića, što naravno nije ni točno ni logično. Skraćeno radno vrijeme do jedan sat, zabrana pušenja i posljednjih dana tmurna jesenska kiša odvojili su goste od lokala, a kroz prozore ugostiteljskih objekata možete vidjeti tužne konobarice i konobare čija su lica osvijetljena svjetlom mobitela i koji očajnički čekaju da im netko pokuca na vrata.
Gospodarska egzistencija ugostiteljstva je pod velikim upitnikom, a od Vlade je potrebna pomoć ili barem jasna komunikacija kako ne bi svakih nekoliko dana iznenadno mijenjali odluke. Nejasno je koji je cilj ministru Anschoberu i kancelaru Sebastianu Kurzu (ÖVP) koji samo najavljuju razgovore, ‘prijete’ novim mjerama, stavljaju u svaku treću rečenicu riječ ‘lockdown’ i uporno ne razgovaraju s pogođenim poduzećima.
Anschober je dodao kako se uskoro sprema kraj zaštitnim vizirima umjesto zaštitnih maski za nos i usta, budući da se iz mnogih istraživanja saznalo kako viziri nemaju veliku zaštitu od virusa. To je udar i na obične konobarice i konobare koji s vizirima lakše dišu, a s maskama se više znoje i teže je disati. Postoje zemlje gdje je u ugostiteljstvu za vrijeme pandemije osigurana plaćena pauza od nošenja maske.
Kako se mogu i mjere lako ‘oboriti’ na sudu, pokazuje slučaj iz Berlina u Njemačkoj, gdje je Gradsko vijeće (Senat) odlučilo skratiti radno vrijeme ugostitelja do 23 sata. Upravni sud u Berlinu je odlučio kako je zabrana rada poslije 23 sata „epidemiološki neshvatljiva“.
Upravo onako kako je i opozicija kritizirala – Kurz i Anschober trebaju prestati širiti paniku te povratiti povjerenje običnog puka u njihove riječi. Prisluškujući mišljenja stanovništva, povjerenje u njih je niže od nivoa mora.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Rudolf Anschober | Facebook
Austrija
Detalji pucnjave u Beču, muškarac ranjen – evo što se dogodilo
33-godišnji muškarac upucan je tijekom svađe s nekoliko ljudi na državni praznik u Beču.
Kako javlja “Heute”, sumnja se prvo na tučnjavu između nekoliko ljudi u četvrti Hackengasse oko 17.05 sati na državni praznik. Ispaljen je hitac, a 33-godišnjak je teško ozlijeđen u predjelu gornjeg dijela tijela i vrata.
Muškarcu je stručna spasilačka služba Beča ukazala hitnu medicinsku pomoć te je prebačen u bolnicu. U stabilnom je stanju. Prema dosadašnjem stanju istrage, na navedenoj lokaciji dogovoren je sastanak dviju skupina od po tri muškarca u vezi navodne prodaje/kupnje sredstava ovisnosti.
Prema pisanju medija, identitet dvojice umiješanih već je poznat, a kako je došlo do pucanja i tko ih je ispalio predmet je istrage koja je u tijeku. Nakon ispaljenog hica 33-godišnjak je pao na tlo.
Ispitivanje žrtve još nije bilo moguće. Daljnje istrage su u tijeku.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
Austrija
Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.
Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).
Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.
Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.
Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.
Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.
You must be logged in to post a comment Login