Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.

Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.

Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.

Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”

IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.

Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.

Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.

U četvrti Graz, stariji muškarac ponovno je nasjeo na lažne policajce koji su se poslužili trikom s jamčevinom. Štajerac je u četvrtak predao veću količinu gotovine i zlatnika u vjeri da će pomoći svojoj bližnjoj osobi koja je bila u navodnoj nevolji nakon nesreće.

Primopredaja je obavljena u Grazu, priopćila je policija u petak. Tek kad su muškarcu stvari bile čudne, pozvao je pravu policiju.

Štajercu se u četvrtak telefonom javila nepoznata žena. Žrtvom se manipuliralo na uobičajen način. Prevarant se predstavljao kao policajac i naveo čovjeka da povjeruje da je njegov rođak skrivio smrtonosnu prometnu nesreću. Sada mora platiti jamčevinu kako bi izbjegao pritvaranje.

Čovjek je otišao u svoju banku i uzeo gotovinu i zlatnike. Potom se, po uputama lažnog policajca, automobilom odvezao u Graz i oko 13 sati dragocjenosti predao takozvanom “inkasatoru”.

Daljnju istragu preuzeli su kriminalisti Ureda kriminalističke policije Štajerske. Eventualni tragovi “inkasatora” osigurani su i na vozilu. Nakon brojnih slučajeva posljednjih godina, policija je u više navrata istaknula da se ne vjeruje nepoznatim osobama na telefonu ako se lažno predstavljaju policajcima i traže novac.

Za iduću školsku godinu raspisano je 6.821 nastavno mjesto ili oko 4.500 ekvivalenata punog radnog vremena sa 100.000 nastavnih sati. Priopćilo je to u petak Ministarstvo obrazovanja. U međuvremenu, Revizorski sud kritizirao je rascjepkane nadležnosti u školskom sektoru i nedostatna sredstva za administraciju.

Ukupan broj nedostajućih nastavnika za narednu školsku godinu otprilike je isti kao i prošle godine. Tada je u školama bilo raspisano 6.846 radnih mjesta – na njih su, među ostalima, dolazili studenti pedagoškog studija i oni koji mijenjaju karijeru. Glavni poziv za dostavu prijedloga projekata završava 3. svibnja.

Oglasi za radna mjesta s punim i skraćenim radnim vremenom nisu ravnomjerno raspoređeni po pokrajinama. Daleko najviše mjesta popunjava se u Beču (2.164).

Drugi po broju oglasa oglašeni su u Donjoj Austriji (1.000) i u mnogo manjem Tirolu (1.016), a zatim u Gornjoj Austriji (749). Na petom mjestu je Vorarlberg (544), a slijede Štajerska (510), Salzburg (350), Gradišće (245) i Koruška (243).

Prijaviti se možete putem središnje platforme Klassejob.at. „Središnja platforma nudi kandidatima priliku da dobiju bolji i lakši pregled i da se prijave prema vremenu“, rekao je ÖVP ministar obrazovanja Martin Polaschek.

Također u petak, Revizorski sud (RH) kritizirao je fragmentaciju nadležnosti u školstvu. Ovoga puta fokus revizije bio je na području administrativnog pomoćnog osoblja poput tajničkog osoblja u obveznim općeobrazovnim školama – u državama je bilo nekoliko različitih modela financiranja. RH je tražila i veća sredstva za suvremeno opremanje administrativnog područja.

U saveznim školama (AHS i strukovne srednje i više škole) situacija je prilično jednostavna. Savezna vlada odgovorna je za financiranje cjelokupnog osoblja, što uključuje nastavnike i obrazovno pomoćno osoblje, kao i administrativno osoblje poput tajnika i administratora. Sukladno tome, praktički sve federalne škole opremljene su tajničkim osobljem.

Situacija je drugačija u obveznim školama (osnovne škole, srednje škole, specijalne škole, veleučilišta): tamo su nadležnosti raspodijeljene između federalnih, državnih i lokalnih vlasti – mnoge obvezne škole stoga moraju raditi bez tajništva. Razlog je, između ostalog, i to što zakonom nije jasno regulirano tko je odgovoran za plaću i vrstu radnog odnosa. Od ove školske godine postoji još jedna nacionalna konstrukcija: u modelu financijskog izravnanja federalna vlada pokriva dvije trećine troškova, ostatak dolazi od države ili općine.