Austrija
BORBA ZA SVAKI KOTAR: Kako stvari stoje za izbore u Beču?
Tjedan dana prije izbora za Beč, prema anketama dnevnog lista „Heute“ i privatne televizije ATV sve je jasnije kako će Socijaldemokrati imati oko 42 posto glasova. Narodna stranka ÖVP biti će druga najjača stranka, a treći će biti Zeleni sa oko 15 posto. Velika borba vodi se između FPÖ (9 %), NEOS-a (7%) i Team […]
Tjedan dana prije izbora za Beč, prema anketama dnevnog lista „Heute“ i privatne televizije ATV sve je jasnije kako će Socijaldemokrati imati oko 42 posto glasova. Narodna stranka ÖVP biti će druga najjača stranka, a treći će biti Zeleni sa oko 15 posto. Velika borba vodi se između FPÖ (9 %), NEOS-a (7%) i Team Strachea (4 %).
Na posljednjim izborima, SPÖ je uzeo 15 kotara, Narodna stranka četiri, Zeleni tri, a FPÖ jedan. No, kako sada stoje stvari po kotarima? Analiziramo stanje:
Centar grada (1.): Ovdje je Narodna stranka na domaćem terenu
Narodna stranka u svojim rukama drži centar glavnog grada Austrije još od 1946. godine. Na sve i jednim izborima, bivša crna, sada tirkizna stranka je osvajala najviše mandata. Posljednji izbori su pokazali kako je vlast u središtu grada ipak klimava, budući da je kotarski načelnik Markus Figl uzeo 25,7 posto glasova, što je tek 1,5 posto više od Socijaldemokrata. Crveni u utrku šalju Luciu Grabetz, a bit će zanimljivo i koliko će glasova tirkiznima uzeti Ursula Stenzel, bivša gradska vijećnica, koja je prije branila boje ÖVP-a, a sada je u redovima Slobodarske stranke.
Leopoldstadt (2.): Borba između Zelenih i plavih
Drugi bečki kotar donio je na posljednjim izborima dosta uzbuđenja. 2015. godine kandidat SPÖ-a Karlheinz Hora je uvjerljivo pobijedio, no zbog žalbe su se izbori morali ponoviti. 2016. godine kandidatkinja Zelenih Uschi Lichtenegger je iznenađujuće pobijedila sa 7,3 posto prednosti ispred Crvenih. Nakon što je Hora preminuo prije tri godine, očekuje nas borba za načelnika između Lichtenegger i FPÖ-ovog kandidata Alexander Nikolaija.
Landstraße (3.): Najduže vladajući načelnik grada nastavlja dalje svoju vladavinu
72-godišnji Erich Hohenberger (SPÖ) već je 31 godinu načelnik kotara Wien-Landstraße te je i dalje jako popularan među stanovnicima ovog kotara. Prije pet godina je osvojio 37,9 posto glasova, a Slobodarska stranka je imala 20,8 %. Za tjedan dana može očekivati rutinsku pobjedu na domaćem terenu.
Wieden (4.): Crveni u prednosti, borba s tirkiznima i zelenima
Četvrti kotar Wieden je u crvenim rukama nekoliko godina. Nakon što je pobjednik izbora Leopold Plasch predao svoju poziciju Lei Halbwidl, ista može očekivati svoju prvu pobjedu na izborima. Protukandidati su joj Barbara Neuroth (Zeleni) i Johannes Pasquali (ÖVP), koji će se po svemu sudeći ipak boriti za drugo mjesto.
Margareten (5.): Prva načelnica s porijeklom iz bivše Jugoslavije?
Silvia Janković mogla bi postati prva načelnica jednog bečkog kotara s porijeklom iz bivše Jugoslavije. 36-godišnja rođena Bečanka glavna je kandidatkinja Socijaldemokrata, koji također mogu očekivati laganu pobjedu u petom kotaru. Od 1945. godine crveni imaju ovaj kotar pod svojom vlašću, a trenutna načelnica Susanne Schaefer-Wiery je nakon unutarstranačkih sukoba napustila redove SPÖ-a.
Mariahilf (6.): Hoće li šesti kotar postati prvi put zeleni?
Mariahilf je godinama imao različite pobjednike, no od 2001. godine je u crvenim rukama. Trenutni načelnik Markus Rumelhart (SPÖ) želi nastaviti tradiciju, a Socijaldemokrati su na posljednjim izborima imali 4,1 posto glasova više od Zelenih. Ipak, protukandidat Michael Reichelt (Zelenih) želi iskoristiti posljednje dobre rezultate Zelenih i postati novi zeleni načelnik u Beču.
Neubau (7.): Sedmi ostaje zelen
Sedmi kotar Neubau, poznat kao ‘zeleni’ kotar, po svemu sudeći će i ostati takav. Još od 2001. godine ovaj kotar ima načelnike iz redova Zelenih. Na posljednjim izborima je uvjerljivo pobijedio Thomas Blimlinger, koji je 2017. godine napustio ovu poziciju. Njegov nasljednik Markus Reiter ne bi trebao imati težak posao za tjedan dana.
Josefstadt (8.): Tirkizno-zelena borba za vlast
Osmi kotar Josefstadt mogao bi ove godine dobiti zelenog načelnika. To bi bilo drugi put u posljednjih 15 godina. Trenutna načelnica iz redova tirkiznih Veronika Michel osvojila je 30,5 posto glasova, što je bilo samo 3,3 posto više od Zelenih. Zbog toga Martin Fabisch želi iskoristiti priliku i ponovno staviti Zelene na vlast u Josefstadtu, baš kao što je to bilo od 2005. do 2010. godine.
Alsergrund (9.): Rođena Iračanka mogla bi nastaviti svoju vlast
2015. godine vodila se velika borba za Alsergrund između Socijaldemokrata i Zelenih. Tada je SPÖ uzeo 31,3 posto glasova, a Zeleni 27,5 posto. Trenutna načelnica Saya Ahmad, inače rođena Iračanka, na čelu kotara je nešto manje od dvije godine, a najveća konkurencija joj je Monika Kreutz iz Zelenih.
Favoriten (10.): Radnički kotar će biti u rukama crvenih
Prije pet godina je radnički kotar Favoriten doživio veliku borbu između crvenih i Slobodarske stranke, koji su imali 1,8 posto manje glasova. Trenutni načelnik kotara Marcus Franz (SPÖ) se ne mora pribojavati lošeg rezultata, jer od 2017. godine radi dobar posao, a ovdje se očekuje i veliki gubitak glasova za FPÖ-a.
Simmering (11.): Plavom načelniku se klima stolica
FPÖ-ov Paul Stadler je prije pet godina iznenađujuće pobijedio za jedan posto više ispred SPÖ-a. Ipak, ove godine se očekuje veliki gubitak glasova zbog posljednjih skandala u redovima Slobodarske stranke, pa se može očekivati pobjeda crvenog kandidata Thomasa Steinharta.
Meidling (12.): I ovaj kotar ostaje čvrsto u crvenim rukama
16 godina je kotar Meidling vodila Gabriele Votava (SPÖ). Prije nešto manje od pola godine ključeve kotara dala je u ruke Wilfrieda Zankla. Prema prognozama očekuje se visoka pobjeda novog načelnika. Prije pet godina Socijaldemokrati su imali 38,8 posto, Slobodarska stranka skoro deset posto manje glasova.
Hietzing (13.): Trinaesti je tirkizne boje i tako će biti narednih pet godina
Trinaesti kotar je od kasnih 70-ih godina čvrsto u rukama crnih odnosno tirkiznih, a i narednih pet godina se očekuje veliki broj mandata u kotarskom vijeću. Silke Kobald je na posljednjim izborima ostvarila veliki uspjeh, a bez velike konkurencije može planirati i sljedeći mandat.
Penzing (14.): Nova načelnica ostaje i narednih pet godina
SPÖ-ova načelnica Michaela Schüchner tek je nešto manje od godinu dana na poziciji načelnice Penzinga, nakon što je dugogodišnja vlast Andree Kalchbrenner prekinuta zbog ostavke. 2015. godine Socijaldemokrati su uzeli 35,2 posto, što je sedam posto više od Slobodarske stranke te čak 20 posto više od Zelenih. I ove godine se očekuje odličan rezultat za crvene.
Rudolfsheim-Fünfhaus (15.): Iako bez velike konkurencije, očekuje se manji broj glasova
Vlast petnaestog bečkog kotara posljednjih je tjedana zbog loših ideja poput osvježavajućeg bazena na Pojasu (Gürtelu) bila žestoko kritizirana. Načelnik Gerhard Zatlokal (SPÖ) je načelnik ovog kotara od 2008. godine, no zbog posljednjih grešaka očekuje se manji broj glasova za crvene. Ipak Zatlokal nema velike konkurencije zbog čega bi trebao ostati na ovoj poziciji.
Ottakring (16.): ‘Balkanski’ kotar ostaje crven
Načelnik Ottakringa Franz Prokop (SPÖ) je na vlasti kotara, u kojem pretežito žive ljudi s prostora bivše Jugoslavije, još od 2004. godine. Od tada je na svakim izborima nadmoćno pobijedio, a prije pet godina je unatoč manjem broja glasova pobijedio sa 38,7 posto. Prokopu je najveća konkurencija Slobodarska stranka, ali zbog silaznog trenda u podršci toj stranci, oni ne bi trebali biti opasni za SPÖ u šesnaestom kotaru.
Hernals (17.): Načelnica koja najduže traje u Beču
Ilse Pfeffer (SPÖ) se nalazi već 18 godina na poziciji načelnice 17. bečkog kotara, koji je poznat po multikulturalnosti. Pfeffer je žena s najviše godina na vlasti jednog bečkog kotara, a prije pet godina je uvjerljivo pobijedila s čak deset posto više protiv Slobodarske stranke. I na ovim izborima se očekuje njena pobjeda.
Währing (18.): Potpredsjednica Gospodarske komore postaje načelnica?
Od Drugog svjetskog rata pa sve do posljednjih izbora Narodna stranka bila je glavna u osamnaestom bečkom kotaru. Prije pet godina Zeleni su s kandidatkinjom Silvijom Nossek uspjeli senzacionalno pobijediti ispred ÖVP-a s tek 0,8 posto prednosti. Ove godine Nossek je najveći suparnik Kasia Greco, potpredsjednica Gospodarske komore, koja se nalazi na listi ÖVP-a.
https://www.facebook.com/silvia.nossek/posts/2720885698014172Döbling (19.): I nakon 42 godine Narodnjaci ostaju na vlasti
81-godišnji Adi Tiller je od 1978. godine do 2018. godine vodio kotar Döbling i time bio i najstariji i najduže vladajući načelnik jednog kotara u Beču. 2015. godine je nadmoćno pobijedio na izborima, a nakon ostavke zbog starosti, palicu kotara predao je u ruke Daniela Rescha. Resch za tjedan dana može očekivati laganu izbornu pobjedu.
Brigittenau (20.): I ovdje crvenima ne može nitko ništa
Dvadeseti bečki kotar Brigittenau je također jedan od onih kotara gdje su Socijaldemokrati od kraja Drugog svjetskog rata najjači. Trenutni načelnik Hannes Derfler je na prošlim izborima uzeo velikih 41,7 posto glasova, te su imali čak 11 posto više od Slobodarske stranke. Ista im ove godine ne može biti konkurencija, zbog čeka nema opasnosti od gubitka vlasti za Derflera.
Floridsdorf (21.): Gradonačelnikov kotar ostaje u rukama njegove stranke
Floridsdorf je drugi najveći kotar s trećim najvećim brojem stanovnika u Beču, a ujedno je i rodni kotar aktualnog gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ). Njegova stranka je 2015. godine kandidirala Georga Papaija, koji je u zadnjem trenutku uspio pobijediti FPÖ. SPO je gotovo pa siguran pobjednik u ovom bečkom kotaru.
Donaustadt (22.): Ista priča kao i u Floridsdorfu
Susjedni kotar Floridsdorfa je pod vlašću crvenih također od 1946. godine. Načelnik Ernst Nevrivy je od 2014. godine na vlasti, a na posljednjim izborima je sa samo četiri posto više glasova pobijedio FPÖ. SPO u ovom kotaru slovi za favorita.
Liesing (23.): Prostor s najviše zelenila bit će – crven
23. bečki kotar Liesing je poznat po tome kako ima najviše zelenila u Beču, ali ovdje kandidati Zelenih nemaju šanse. Na posljednjim izborima je SPÖ uvjerljivo pobijedio a aktualni načelnik Gerard Bischof, koji je na vlasti od 2012. godine, ostat će zasigurno i narednih pet godina glavni čovjek Liesinga.
Antonio Šećerović
Foto: KROATIV
Austrija
Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme?
Državni guverner Markus Wallner (ÖVP) zalaže se za mjere koje rad s punim radnim vremenom čine privlačnijim. Predlaže neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1000 eura i neoporezivi prekovremeni rad.
U aktualnoj raspravi o radnom vremenu, Wallner poziva na mjere “koje rad s punim radnim vremenom i predanost čine više nego privlačnima”. Predložio je 1000 eura bonusa za puno radno vrijeme, neoporezive prekovremene i olakšice za zaposlene umirovljenike. Puno radno vrijeme i dodatni rad trebali bi postati privlačni, rekao je Wallner.
Dogovori o radnom vremenu stvar su socijalnih partnera, tu se to pitanje rješava desetljećima, ustvrdio je državni guverner. Umjesto toga, potrebne su mjere kako bi učinak bio isplativ. “Godišnji, neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1.000 eura bio bi koristan poticaj”, rekao je Wallner. Osim toga, cilj može biti samo “da sav prekovremeni rad bude potpuno oslobođen poreza kako bi se podržali oni koji rade više nego što moraju”. Pritom se niži raspon dohotka mora rasteretiti kako bi bila veća razlika između zarađenog i nezarađenog dohotka.
Mnogi umirovljenici su voljni raditi, a u gospodarstvu postoji velika potreba za kadrovima, no velika su prepreka pravila o dodatnim primanjima. Wallner je predložio poboljšanje: „Svatko tko odlazi raditi u redovnoj mirovini trebao bi moći zaraditi dodatnih 1000 eura mjesečno bez poreza i carine. To što kao umirovljenik i dalje plaćate doprinose za mirovinsko osiguranje je mana u sustavu.”
Austrija
Prometne nesreće Austriju koštale 8,65 milijardi eura u prošloj godini
Prometne nesreće u Austriji uzrokovale su prošle godine ekonomske troškove u iznosu od 8,65 milijardi eura. Zbog povećanog broja nesreća i smrtnih slučajeva u odnosu na 2022. godinu, troškovi nesreća porasli su za oko 800 milijuna eura. O tome je u petak izvijestio Austrijski transportni klub (VCÖ). U 2023. godini u prometnim nesrećama umrle su 402 osobe, a ozlijeđeno je 44.585 osoba, poziva se VCÖ na najnovije podatke austrijske statistike.
“Prometne nesreće uzrokuju veliku ljudsku patnju, a mnoge teško ozlijeđene osobe do kraja života pate od posljedica nesreće. A nesreće također uzrokuju visoke ekonomske troškove,” naglasila je Katharina Jaschinsky iz VCÖ-a. Troškovi nesreće u VCÖ analizi uključuju, između ostalog, troškove liječenja, troškove raspoređivanja, štetu na imovini, troškove gospodarstva zbog izgubljenih radnika i bolovanja, kao i novčanu procjenu patnje, boli i gubitka kvalitete život.
Uz izuzetak Vorarlberga i Beča, troškovi nezgoda porasli su u svim saveznim državama. Ekonomski troškovi bili su najveći u Donjoj Austriji s više od 1,8 milijardi eura, a slijede Gornja Austrija s gotovo 1,6 milijardi eura i Štajerska s nešto više od 1,5 milijardi eura. U najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Beču troškovi nesreće iznosili su oko 0,73 milijarde eura. Zbog guste mreže javnog prijevoza i manje brzine u gradu, prometna sigurnost je veća, a troškovi nesreća manji, objasnio je VCÖ.
Prometni klub pozvao je na pojačane mjere prevencije nesreća. Središnja poluga ima manju brzinu. “Zakoni fizike ne mogu se poništiti. Niže ograničenje brzine znači kraći zaustavni put, što smanjuje broj nesreća i težinu ozljeda”, objasnio je Jaschinsky. Više autobusnih i željezničkih veza također je važno kao dodatna preventivna mjera. U zajednicama i gradovima postoji potreba za smirivanjem prometa i prometnim planiranjem koje je usmjereno na sigurnost djece i starijih osoba. Biciklističku infrastrukturu također treba proširiti u ruralnim područjima.
Austrija
Gotovo polovica nezaposlenih na AMS-u ima samo obvezno obrazovanje
Oko 45 posto nezaposlenih na AMS-u ima samo obveznu školu, a oko 29 posto su zanatlije. Podaci se odnose na prošlu godinu. Stopa nezaposlenosti za osobe s maksimalnim obveznim školovanjem bila je 19,6 posto u cijeloj Austriji i između 10,8 posto (Tirol) i 29 posto (Beč) u usporedbi saveznih pokrajina, prema aktualnoj posebnoj procjeni AMS-a.
Stopa nezaposlenosti osoba sa završenim fakultetom, višom tehničkom školom ili doktoratom znanosti iznosila je prošle godine 2,6 posto. 7,5 posto svih nezaposlenih ima završenu višu ili učiteljsku školu, a 5,5 posto AHS.
“Konkretno, glavni trendovi na tržištu rada kao što su digitalizacija i zelene politike nastavit će stvarati izazove za zapošljavanje niskokvalificiranih ljudi”, rekao je član uprave AMS-a Johannes Kopf u izvješću o “posebnoj temi”. “Dobro obrazovanje je statistički najbolja zaštita od nezaposlenosti.”
Prema AMS-u, stopa nezaposlenosti osoba s maksimalnim obveznim obrazovanjem znatno je snažnije porasla između 1990-ih i 2015. nego stopa nezaposlenosti osoba s višom razinom obrazovanja. Od 2016. do 2019. godine smanjile su se stope nezaposlenosti za ljude svih obrazovnih razina, pokazuje izvješće. Pandemija korone i karantena doveli su do naglog porasta stopa nezaposlenosti na svim obrazovnim razinama, a od 2021. nadalje stope su ponovno naglo pale zbog oporavka tržišta rada. U 2023. ukupna stopa nezaposlenosti blago je porasla, dok je stopa nezaposlenosti diplomanata AHS i BHS stagnirala, navodi AMS.
You must be logged in to post a comment Login