Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.

Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.

Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).

Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova. 

“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.

Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.

Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta). 

Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.

Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).

Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”

Meidling ima najveći porast stanarine u Beču. Stručnjaci zvone na uzbunu: Cijene najma u Beču i dalje rastu, a gradi se premalo stanova.

Stanarine nastavljaju rasti – jedna od tri osobe u ovoj zemlji doseže svoje financijske granice zbog troškova stanovanja. Najamnine su ključni razlog zašto inflacija i dalje čvrsto drži Austriju. Prema trenutnim istraživanjima, svaka treća osoba u ovoj zemlji više ne može priuštiti stalno rastuće troškove stanovanja.

Prema brzoj procjeni austrijske statistike, inflacija je u travnju pala na još uvijek visokih 3,5%, ali cijene najma rastu znatno više. U nekim slučajevima stanari novih stanova u Beču moraju platiti više od 5% nego prošle godine. Pokazuje to indeks cijena nekretnina Gospodarske komore za 2024. godinu.

Rast najamnine čak je znatno veći nego prethodne godine – što je posljedica činjenice da je u 2023. bila “prekomjerna ponuda stanova, posebno u segmentu novogradnje”, što se ove godine značajno promijenilo, a potražnja je u isto vrijeme značajno porasla, objašnjava Michael Pisecky, predsjednik povjerenika za nekretnine u Gospodarskoj komori Beča.

Kao što je već odavno poznato, najskuplji kotar u Beču za iznajmljivanje je Innere Stadt s prosječnom cijenom kvadratnog metra od 17,95 eura, a slijedi Döbling (12,37 eura). Najjeftiniji najam novogradnje ima Simmering s prosjekom od 9,75 eura/m2.

Zanimljivo je pogledati poskupljenja. To pokazuje da su najamnine najviše porasle u novim stanovima u 12. kotaru – Meidling. Tu su nekretnine porasle za 5%.

Najamnine su također porasle za više od 4% u Leopoldstadtu (+4,48%), u trećem kotaru (+4,2%) kao i u Favoritenu (+4,08%) i Donaustadtu (+4,05%).

Hietzing je zabilježio najniži porast najamnine na godišnjoj razini (+0,2%).

Stručnjaci sada oglašavaju uzbunu – zbog oštrog pada u građevinskom sektoru, situacija s cijenama najma mogla bi se dodatno pogoršati. “Posebno sam zabrinut zbog razvoja cijena najma u središtu grada”, objašnjava agent za nekretnine Philipp Sulek.

S obzirom na nagli pad aktivnosti u novogradnji i daljnji nedostatak ponude, “cijene bi mogle ponovno porasti u budućnosti”, kaže stručnjak za nekretnine Pisecky. On zahtijeva: “Kako bismo se nosili s povećanjem potražnje za najmom i posljedičnim rastućim cijenama, u Beču se mora graditi više.”

Političari moraju stvoriti odgovarajuće okvirne uvjete i dati poticaje kako bi se osiguralo povećanje građevinskih aktivnosti u sektoru novogradnje u Beču.

Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.

U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.

Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.

U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.

Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.